Na azijskim su burama u četvrtak cijene dionica pale jer broj zaraženih covid virusom u Kini brzo raste, dok su se ulagači još nedavno nadali da će popuštanje restriktivnih mjera ubrzati rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 1,1 posto, pa je na putu gubitaka treći tjedan zaredom.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio oko 1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,4 i 1,5 posto.

Od početka mjeseca podršku tržištima pružala je nada ulagača u ubrzanje rast kineskog gospodarstva, nakon što su tamošnje vlasti odustale od politike nulte tolerancije covida i započele popuštati restriktivne mjere.

No, broj zaraženih ne samo u urbanim, nego i ruralnim dijelovima Kine brzo raste, pa neki zdravstveni stručnjaci procjenjuju da se dnevno covidom zarazi i više od milijun ljudi.

Ulagači se plaše da će se s ukidanjem restriktivnih mjera širenje zaraze ubrzati i potrajati dulje razdoblje, što bi idućih mjeseci moglo pritisnuti zdravstveni sustav i cijelo gospodarstvo.

Negativno na tržišta utječe i jučerašnji pad Wall Streeta drugi dan zaredom. Dow Jones oslabio je 1,10 posto, dok je S&P 500 skliznuo 1,20, a Nasdaq indeks 1,35 posto.

Pad Nasdaqa na najnižu razinu od srpnja 2020. godine ponajviše je posljedica pritiska na tehnološki sektor, kojemu ne odgovara okruženje s povišenim kamatnim stopama.

S&P 500 povećao je, pak, svoj gubitak od početka godine na 20 posto, pa će 2022. ostati zapamćena po njegovom najvećem padu od financijske krize 2008. godine.

Posljedica je to agresivnog povećanja kamatnih stopa američke središnje banke kako bi se suzbila inflacija koja je polovicom godine dosegnula najviše razine u više od 40 godina.

Posljednjih mjeseci inflacijski pritisci popuštaju, no ulagači se plaše da će gospodarstvo iduće godine uroniti u recesiju, a kamate ostati na visokim razinama dulje nego što se očekivalo.

Ništa od Djeda Mraza na tržištu

U prosincu obično cijene dionica rastu, među ostalim zbog toga što investicijski fondovi i drugi veliki investitori uljepšavaju svoje portfelje na kraju godine.

Od 1950. godine S&P 500 indeks zabilježio je pad u prosincu u samo 18 godina. Po svemu sudeći, ove će se godine ta statistika pogoršati.

„Ove godine nema ′uspona Djeda Mraza′, investitore je dočekao Grinch. U prosincu cijene dionica obično rastu zbog nade da će iduće godine gospodarstvo i tržište porasti. No, negativni ili slabi gospodarski pokazatelji, zabrinutost u vezi širenja covid virusa u Kini, geopolitičke napetosti, visoke kamate, rizik od recesije... sve je to omelo Djeda Mraza da se pojavi na kraju ove godine", kaže Greg Bassuk, direktor u tvrtki AXS Investments.

Dolar stagnira, cijene nafte dodatno pale

A na valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta stagnira.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 104,28 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 104,30 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 134,15 na 133,85 jena.

No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0625 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0635 dolara.

Cijene su nafte, pak, pod pritiskom drugi dan zaredom jer se ulagači plaše pada potražnje u Kini, s obzirom na širenje covid virusa. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je 0,50 posto, na 82,85 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,52 posto, na 78,55 dolara.