Na azijskim burzama cijene dionica su u ponedjeljak oštro pale jer su ulagači zabrinuti zbog neizvjesne situacije u globalnom gospodarstvu, na što je prošloga tjedna upozorio američki Fed i zbog toga odgodio povećanje kamata.

Burzovni indeksi u Singapuru, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Australiji bili su u 7,30 sati u minusu između 0,5 i 2,5 posto.

U Šangaju se kreću na rubu pozitivnog i negativnog područja, dok se u Japanu zbog praznika danas ne radi. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u minusu oko 2 posto.

Azijske burze jutros su oštro pale, prateći pad cijena dionica u petak na Wall Streetu i europskim tržištima, jer je ulagače zabrinulo objašnjenje američke središnje banke da je povećanje kamata odgodila zbog nesigurnosti u razvoj situacije u globalnom gospodarstvu.

"Nakon prvotno benigne reakcije na odluku Feda da kamate ostavi nepromijenjene, u petak su cijene američkih i europskih dionica oštro pale, a loše raspoloženje nastavilo se jutros i na azijskim burzama. Nastavlja se neizvjesnost po pitanju rasta globalnog gospodarstva, što pritišće tržišta već nekoliko mjeseci", kaže Shane Oliver, direktor u tvrtki AMP Capital.

U petak su na Wall Streetu Dow Jones i S&P 500 indeks potonuli više od 1,5 posto, a oštro su pale i cijene dionica na europskim burzama.

Ulagače najviše zabrinjava usporavanje rasta kineskog gospodarstva, pa se s nestrpljenjem očekuju novi makroekonomski pokazatelji.

U srijedu će biti objavljeno izvješće o PMI indeksu proizvodne aktivnosti u drugom po veličini svjetskom gospodarstvu, a analitičari procjenjuju da će taj indeks u rujnu porasti sa 47,1 boda, najniže razine u šest i pol godina, na 47,5 bodova.

Unatoč blagom rastu, i dalje bi, sedmi mjesec zaredom, ostao ispod razine od 50 bodova, što ukazuje na slabljenje aktivnosti.

Osim cijena dionica, pod pritiskom su i prinosi na obveznice jer je Fed odgodio povećanje kamata. Kako se rast globalnog gospodarstva usporava, malo je vjerojatno da će središnje banke odustati od labave monetarne politike.

"Ako ojačaju rizici po zemlje u razvoju, a sporo rastu i europska gospodarstva, i ako je to utjecalo na Fed, nesigurnost će na tržištima ojačati", kaže Evan Lucas, strateg u tvrtki IG.

Zemlje u razvoju pod snažnim su pritiskom zbog usporavanja rasta kineskog gospodarstva, najvećeg svjetskog potrošača sirovina. Zbog toga, naime, slabi potražnja za sirovinama, pa padaju njihove cijene.

A mnoge zemlje u razvoju ne ovise samo o niskim kamatama na svjetskim financijskim tržištima, nego i o gospodarskom rastu u svijetu jer su mnoge od njih veliki izvoznici sirovina. Zbog toga su, primjerice, Brazil i Rusija uronili u recesiju.

A na valutnim je tržištima dolar i dalje pod pritiskom, premda slabijem nego krajem prošloga tjedna kada je, nakon odluke Feda o odgodi povećanja kamata, njegov tečaj oštro pao.

Jutros se tečaj dolara kreće oko 119,75 jena, dok je u petak navečer iznosio 119,95 jena.

Cijena eura dosegnula je, pak, jutros 1,1320 dolara, dok je u petak trgovanje završila na 1,1305 dolara.

A na naftnim su tržištima cijene jutros blago porasle, nakon oštrog pada u petak. Na američkom tržištu cijena barela porasla je 0,4 posto, na 44,85 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 0,3 posto, na 47,65 dolara.