Na azijskim su burzama cijene dionica u ponedjeljak pale jer ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama, s obzirom da zbog visoke inflacije središnje banke povećavaju kamate, što će usporiti rast svjetskog gospodarstva.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,4 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks pao 1,1 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji skliznule između 0,4 i 2,1 posto. U Šangaju i Hong Kongu porasle su, pak, oko 0,1 posto.

Burze su pod pritiskom već tjednima jer nije poznato do kada će trajati ciklus povećanja kamata središnjih banaka kako bi suzbile visoku inflaciju.

A zbog rasta kamata, usporit će se rast svjetskog gospodarstva, što će negativno utjecati i na poslovanje kompanija. Zbog toga ulagači nisu skloni rizičnim investicijama, kao što su dionice.

Prošloga je tjedna MSCI indeks svih svjetskih burzi pao 5,8 posto, što je njegov najveći tjedni gubitak od ožujka 2020. godine i izbijanja koronakrize.

Ulagače je najviše zabrinulo povećanje kamata američkog Feda za čak 0,75 postotnih bodova, a središnja banka znatno je smanjila i procjene rasta gospodarstva u ovoj godini.

Ovoga će se tjedna stoga pažljivo pratiti izvješće predsjednika Feda Jerome Powella u Kongresu o gospodarskoj situaciji.

Vjeruje se da će Powell ostati pri svojim porukama da će Fed i u srpnju povećati kamate za 0,50 ili 0,75 postotnih bodova, ali da ne očekuje recesiju.

Rastu rizici od recesije

No, analitičari nisu sigurni da najveće svjetsko gospodarstvo može izbjeći recesiju uz tako naglo i oštro povećanje kamata.

„Uz rapidno usporavanje zamaha gospodarstva i Fedovu predanost da uspostavi stabilnost cijena, mi vjerujemo da je plitka recesija u četvrtom tromjesečju vrlo izgledna. Financijski uvjeti dodatno će se zaoštriti, potrošači će biti pod pritiskom zbog visokih cijena energije i hrane, a potrajat će i poremećaji u nabavnim lancima", upozoravaju analitičari Nomure.

Osim Feda, prošloga su tjedna kamate povećale i britanska te švicarska središnja banka, a uskoro će to učiniti i Europska središnja banka.

Zbog toga se očekuje daljnji pritisak na tržište kapitala.

U fokusu je, naravno, najveća svjetska burza. A na Wall Streetu je prošloga tjedna S&P 500 indeks zaronio u područje ′medvjeda′, više od 20 posto ispod svoje rekordne razine.

Analitičari BofA-e napisali su u osvrtu na situaciju da je to 20. tržište ′medvjeda′ u 140 godina i da prosječni pad za vladavine ′medvjeda′ iznosi 37 posto.

Analitičari se nadaju da ovo tržište ′medvjeda′ neće potrajati 289 dana, koliko je dosad prosječno trajala vladavina ′medvjeda′, jer bi to značilo da se tržište dionica neće oporaviti prije kraja listopada ove godine.

Dolar stabilan, cijene nafte pale

A na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta stabilna.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 104,65 bodova, gotovo isto kao i u petak navečer.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti blago ojačao sa 134,95 na 135,00 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0490 dolara, dok je u petak navečer iznosila 1,0500 dolara.

Blagi pad eura posljedica je vijesti da je francuski predsjednik Emmanuel Macron izgubio kontrolu nad parlamentom u nedjeljnim izborima, što bi, plaše se ulagači, moglo dovesti do političke paralize u zemlji.

Cijene su nafte, pak, nastavile kliziti, nakon što su prošloga tjedna pale po prvi put u posljednjih pet tjedana. Trgovci se, naime, plaše slabljenja potražnje jer središnje banke podižu kamatne stope kako bi suzbile inflaciju, a to će usporiti rast svjetskog gospodarstva, a time i potražnje za naftom.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je 0,17 posto, na 112,93 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,11 posto, na 109,44 dolara.