Na azijskim su burzama cijene dionica porasle i u četvrtak, treći dan zaredom, no trguje se oprezno jer nema puno razloga za kupnju, s obzirom da se rast gospodarstava usporava, a središnje banke podižu kamatne stope.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,4 posto, ojačavši treći dan zaredom.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao gotovo 1 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji skočile 1,2 posto. U Australiji i Hong Kongu pale su, pak, između 0,1 i 0,4 posto, dok se u Šangaju zbog praznika i dalje ne radi.

Ma azijskim burzama trguje se oprezno, kao i jučer na Wall Streetu, kada je Dow Jones oslabio 0,14 posto, S&P 500 oko 0,20, a Nasdaq indeks 0,25 posto.

Nakon što su u prethodna dva dana Dow Jones i S&P 500 zabilježili najveći dvodnevni skok od travnja 2020. godine, viš od 5 posto, jučer se tržište smirilo.

Na oprez ulagača ukazuje manji obujam trgovanja. Vlasnika su jučer zamijenile 10,4 milijarde dionica, dok je prosječni dnevni obujam u posljednjih 20 dana iznosio 11,6 milijardi.

Prethodnih je dana na tržištu prevladalo mišljenje da bi američka središnja banka mogla usporiti tempo povećanja kamatnih stopa.

No, jučer je Mary Daly, predsjednica ogranka Feda u San Franciscu, kazala da inflacija predstavlja problem i da središnja banka ostaje pri svojoj politici.

„Put je jasan: podići ćemo kamatne stope u restriktivno područje i tu ih držati neko vrijeme. Predani smo tomu da spustimo inflaciju i na tom ćemo putu ostati sve dok to doista i ne postignemo", kazala je Daly.

Zbog toga se na tržištu novca sada procjenjuje da će Fed na dvodnevnoj sjednici 1. i 2. studenoga ponovno, već četvrtu sjednicu zaredom, povećati ključne kamate za agresivnih 0,75 postotnih bodova.

A da bi se inflacija još neko vrijeme mogla zadržati oko najviših razina u povijesti pokazuju podaci s i dalje snažnog tržišta rada.

Agencija za zapošljavanje ADP izvijestila je jučer da je u rujnu broj zaposlenih u privatnom sektoru SAD-a porastao za 208.000, nešto više nego što se očekivalo.

Snažna potražnja za radnicima nagovještava da će se pritisak na rast plaća, a time i potrošnje te inflacije nastaviti.

Zbog toga će u fokusu ulagača u petak biti službeno izvješće vlade o zapošljavanju u proteklom mjesecu, koje bi moglo znatno utjecati na smjer tržišta.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je u rujnu broj zaposlenih porastao za 250.000.

Dolar ojačao, cijene nafte rastu četvrti dan zaredom

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla, nakon tri dana pada.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 110,85 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 110,37 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 144,15 na 144,55 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 0,9915 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 0,9960 dolara.

Cijene nafte, pak, rastu četvrti dan zaredom jer ih podržava jučerašnja odluka OPEC-a i saveznika tog kartela o smanjenju proizvodnje idućih mjeseci.

Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,16 posto, na 93,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,14 posto, na 87,90 dolara.