Na azijskim su burzama u utorak ujutro cijene dionica blago porasle, zahvaljujući najavama novih poticajnih mjera kineskom gospodarstvu, no trguje se oprezno jer se očekuje povećanje kamatnih stopa australske središnje banke.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6,30 sati u plusu 0,4 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,1 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Hong Kongu skliznule između 0,1 i 0,4 posto. U Australiji i Šangaju porasle su, pak, između 0,1 i 1 posto.

Podršku tržištima pružili su signali kineskih vlasti da je gospodarstvu potrebna hitna pomoć jer niz podataka pokazuje da ono gubi na zamahu.

Kineska središnja banka smanjila je, pak, jutros stopu obveze izdvajanja rezervi u stranim valutama kako bi podržala domaću valutu.

I dok Kina najavljuje nove poticajne mjere, australska središnja banka već mjesecima zaoštrava monetarnu politiku kako bi suzbila inflaciju.

Ulagači očekuju da će čelnici banke i na današnjoj sjednici povećati kamatne stope, za daljnjih 0,50 posto, na 2,35 posto.

U četvrtak, pak, zasjedaju čelnici Europske središnje banke od kojih se također očekuje povećanje kamata, možda i za 0,75 postotnih bodova.

Uz to, ulagače zabrinjava situacija u Europi, gdje bi energetska kriza mogla izazvati recesiju.

Njemačka je tijekom vikenda objavila planove o potrošnji 65 milijardi eura kako bi zaštitila građane i kompanije od rasta troškova, što je posljedica nedostatka energenata i snažnog rasta njihovih cijena zbog rata u Ukrajini.

Dolar oslabio, cijene nafte pale

A na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta skliznula s najviše razine u 20 godina.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 109,46 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 110,08 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 140,20 na 140,30 jena, što su njegove najviše razine u 24 godine.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 0,9963 dolara, nakon što je jučer, po prvi put u 20 godina, skliznula ispod razine od 0,99 dolara.

Euro je pod pritiskom jer ruski energetski div Gazprom neće nastaviti isporuke prirodnog plina Njemačkoj putem Sjevernog toka 1 zbog curenja, što bi tvrde Rusi trebala popraviti njemačka kompanija Siemens.

Zbog toga su jučer snažno porasle cijene plina u Europi, što bi moglo produbiti energetsku krizu u eurozoni i gurnuti gospodarstvo u recesiju.

S druge strane, rekordno visoka inflacija u tom bloku pritišće Europsku središnju banku na agresivno zaoštravanje monetarne politike na predstojećem sastanku u četvrtak.

Cijene su nafte, pak, jutros pale na londonskom tržištu, nakon što su jučer porasle oko 3 posto jer je OPEC na sjednici odlučio smanjiti proizvodnju u listopadu za 100.000 barela kako bi podržao cijene.

Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je jutros 0,47 posto, na 95,30 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2,4 posto, na 88,95 dolara.