Na većini azijskih burzi cijene su dionica u utorak blago pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer ulagači nisu voljni dodatno riskirati, nakon snažnog rasta burzovnih indeksa od početka godine.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,15 posto, nakon što je od početka godine skočio više od 4 posto.

Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,8 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji porasle 0,2 posto. U Šangaju, Australiji i Hong Kongu pale su, pak, između 0,1 i 0,3 posto.

Indeksi su danima rasli zahvaljujući nadi ulagača u ubrzanje rasta kineskog gospodarstva, s obzirom da tamošnje vlasti ubrzano popuštaju restriktivne covid mjere.

No, euforija je splasnula jer mnoge bolnice i krematoriji izvješćuju o povećanom broju zaraženih i umrlih od covida, pa je sve jasnije da predstoje izazovni mjeseci.

„Optimizam bi mogao splasnuti jer se suočavamo s realnošću u vezi ′otvaranja′ granica za putovanje i slično. Čak se i u Hong Kongu, premda je službeno otvoren, vize izdaju vrlo sporo", kaže Trinh Nguyen iz tvrtke Natixis.

Tako se na azijskim burzama trguje oprezno, kao i jučer na Wall Streetu, kada je Dow Jones oslabio 0,34, a S&P 500 0,08 posto.

U petak su ti indeksi skočili više od 2 posto jer su izvješća s tržišta rada i iz uslužnog sektora SAD-a podržali nadu da bi američka središnja banka mogla biti manje agresivna u povećanju kamata, s obzirom na popuštanje inflacijskih pritisaka.

No, na početku ovoga tjedna ulagači su oprezni i nisu skloni dodatno riskirati uoči izlaganja predsjednika Feda Jeromea Powella u utorak na skupu središnjih bankara u Stockholmu.

Očekuje se da će ponoviti da su potrebne daljnje mjere kako bi se suzbila inflacija.

Na tržištu novca procjenjuje se da će čelnici Feda na sjednici u veljači povećati ključne kamate za 0,25 postotnih bodova, a ne za 0,50 bodova, kako su to učinili na posljednjoj lanjskoj sjednici.

U četvrtak će, pak, biti objavljeno izvješće o potrošačkim cijenama u prosincu u SAD-u, koje će vjerojatno pokazati da inflacijski pritisci i dalje popuštaju.

„Glavna je tema oprez na tržištima dionica, nakon jučerašnjih agresivnih poruka dvoje Fedovih dužnosnika, Raphaela Bostica i Mary Daly, da bi središnja banka trebala povećati kamate iznad 5 posto i neko ih vrijeme držati na tim razinama", pišu analitičari Commerzbanka u osvrtu na situaciju na tržištima.

Dolar oslabio drugi dan zaredom, cijene nafte pale

Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta pala drugi dan zaredom.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 103,15 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 103,60 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti ojačao s jučerašnjih 131,50 na 131,70 jena.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla na 1,0740 dolara, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosila 1,0675 dolara.

Cijene su nafte, pak, izgubile dio jučerašnjih dobitaka. Cijena barela na londonskom tržištu pala je jutros 0,56 posto, na 79,20 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,50 posto, na 74,25 dolara.