Gospodarska neizvjesnost, pojačana smanjenom likvidnošću banaka, na Zagrebačkoj burzi rezultira mršavim prometima, a većina ulagača oprezno prati vijesti vezane uz makroekonomiju, suzdržavajući se od ulaganja.

Crobex indeks jučer se kretao u uskom rasponu te je trgovanje zaključio s blagim dobitkom od 0,32 posto, na 1719 bodova. Redovni promet dionicama jedva je premašio 17 milijuna kuna.

Od osam analitičara brokerskih tvrtki koji su sudjelovali u Hininoj anketi, njih šest danas očekuje porast Crobexa, dvoje njegovu stagnaciju, a jedan pad.

"Neizvjesnost oko daljnjih gospodarskih kretanja u Hrvatskoj glavni je razlog ovako niske likvidnosti na burzi. Sa svjetskih tržišta trenutno stižu pozitivne vijesti, pa će biti zanimljivo pratiti hoće li danas biti pozitivne reakcije i na domaćem tržištu", kaže član Uprave brokerske tvrtke KD Asset Management Zvonimir Marić.

Na Wall Streetu su jučer cijene dionica snažno porasle, zahvaljujući nadi ulagača da je Obamina vlada na dobrom putu da potpuno sanira banke i zauzda recesiju.

Dobro raspoloženje vladalo je i na azijskim burzama, zahvaljujući vijestima da bi prijedlog paketa mjera vlade Baracka Obame uskoro mogao postati realnost. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros porastao 1,8 posto, što je već treći dan zaredom kako raste.

Marić napominje kako su aktivnosti domaćih fondova svedene na minimum, a većinu prometa odrade mali ulagači.

A golema glad financijskog sektora za kunama rezultirala je jučer na Tržištu novca Zagreb rekordnom kamatom od 23,17 posto. Nešto kasnije intervenirala je i Hrvatska narodna banka, održavši u poslijepodnevnim satima repo aukciju kako bi pomogla bankama osigurati neophodnu likvidnost. Banke su zatražile rekordnih 7,66 milijardi kuna, a HNB ih je sve prihvatio po jedinstvenoj kamatnoj stopi od šest posto.

"Dilema je održavati devizne rezerve i likvidnost banaka ili stabilni tečaj kune. Održavanjem jednoga gubimo drugo. Kad krvotok ne funkcionira kako treba, nemate hrane za cijelo tijelo. Stoga će sve to jako otežati poslovanje domaćih kompanija u operativnim, svakodnevnim poslovima, ali i u planiranim investicijama", objašnjava Marić.

Ističe i kako bez kreditne podrške banaka kompanije neće imati dovoljno novca za financiranje planiranih aktivnosti, što će rezultirati smanjenjem njihovih prometa, profita, zapošljavanja, mogući su i otkazi, a sve to u konačnici će dovest do niže gospodarske aktivnosti.

Marić ukazuje i da fondovska industrija trenutno ulaže na tržište novca. "Dionički i mješoviti fondovi ulagali bi na tržište novca i da kamatne stope nisu tako enormno visoke, jer zbog gospodarske neizvjesnosti fond menadžeri procjenjuju da u ovome trenutku dodatno izlaganje dionicama nije uputno", napominje Marić dodajući kako i dalje na burzi očekuje niske promete.

Hinina anketa pokazuje kako se fokus ulagača očekuje tek na najlikvidnijim dionicama - HT-a i Atlantske plovidbe.

Indeks vozarina sipkog tereta BDI porastao je jučer 10 bodova, na 1014 bodova.

"Tržišni sudionici pojačano će i dalje pratiti makroekonomske mjere Vlade, koje će ubuduće determinirati kretanje cijena dionica. Očekujem daljnje smanjenje dnevnih redovnih prometa, otprilike na 10 do 15 milijuna kuna", zaključuje Marić.