Raiffeisen banka objavila je novi broj kvartalne publikacije RBAnalize, u kojoj su se analitičari osvrnuli i na pad rejtinga i probleme fiskalne održivosti.

Krajem prošle godine usvojen je proračun za 2013., s većim rashodima i proširenim deficitom u odnosu na prošlogodišnji proračun, u kojem je najavljen zaokret u dugogodišnjoj praksi vođenja populističke fiskalne politike, pišu analitičari u uvodu publikacije. No deklarativna opredjeljenja za fiskalnu konsolidaciju u praksi su se svela na zadržavanje prava proračunskih korisnika, koja se ostvaruju nauštrb pojačanog iscrpljivanja poreznih obveznika. Strukturne reforme kojima bi se dio proračunskih korisnika izložio rizicima ostvarivanja prihoda na tržištu nisu bile najavljene, kao ni planovi za razvoj učinkovitosti javnog sektora, navodi se dalje u publikaciji.

U javnom sektoru su umjesto izrade plana i provedbe procesa restrukturiranja problem nedovoljne učinkovitosti rješavali povećanjem cijena monopoliziranih usluga. Pokušaji da se ipak ostvare planirane proračunske uštede naišli su na organiziranu obranu prava korisnika proračunskih sredstava odlučnih da zadrže status quo, stoji u analizi. Njihovu motiviranost za zadržavanje prava ne umanjuje problem dugoročne neodrživosti tih prava u uvjetima padajućega fiskalnog kapaciteta pa je očito da sadašnji porezni obveznici neće ostvariti istu razinu prava koja financiraju sadašnjim korisnicima proračuna, pišu analitičari.

Spoznaja o neminovnosti smanjivanja prava pojačava sklonost poreznih obveznika poreznoj evaziji, na što država odgovara povećanjem represivnosti u skupljanju proračunskih prihoda. Posljedično, izostanak usklade rashoda proračuna s kapacitetom realnog sektora pogoduje razvoju socijalnoga konflikta, koji slabi poslovnu klimu i investicije te dugoročno sputava rast gospodarstva, navodi se u RBA analizi.

Planovi za oporavak gospodarstva u prošloj su se godini temeljili na očekivanom povećanju investicija javnog sektora. No izostanak strukturnih reformi rezultirao je povećanjem krajnje potrošnje u rashodima države, uz istodobno smanjenje izdataka države za investicije te nastavak rasta javnog duga, napominju dalje analitičari. U privatnom sektoru jačanje fiskalne presije i represije, usporedno sa smanjivanjem preostalog dohotka kućanstava nakon podmirenja povećanih računa za usluge državnih monopolista, rezultiralo je padom potrošnje i investicija. Ljetno povećanje prihoda gospodarstva, zbog porasta prodaje turističkih usluga, nije nadomjestilo pad izvan turističkih aktivnosti pa za 2012. RBA analitičari predviđaju smanjenje realnog BDP-a za 1,8 posto.

Snižavanje kreditnog rejtinga države na podinvesticijsku razinu (Standard & Poors: BB+ sa stabilnim izgledima) očekivana je posljedica neostvarenih planova za smanjenje rashoda države te pogoršanja poslovne klime, ističe se dalje u analizi. Za razliku od prethodne godine za planirani rast u 2013. Vlada računa i s povećanjem investicija u privatnom sektoru. Poticaj za investicije privatnog sektora mogao bi se naći u visokoj likvidnosti i sniženim premijama rizika na vanjskim tržištima kapitala, koji djeluju u pravcu smanjivanja troškova financiranja gospodarstva, dodaju analitičari.

Dodatni poticaj trebao bi doći od jačanja poslovnog optimizma nakon ulaska Hrvatske u EU i očekivanog priljeva kapitala iz strukturnih fondova. Stoga ako se opredjeljenje Vlade za uklanjanje prepreka privatnom poduzetništvu ne zadrži samo na deklarativnoj razini, u drugom polugodištu moguće je očekivati zaustavljanje negativnih tendencija u gospodarstvu pa bi nakon četiri godine pada u 2013. mogli ostvariti skroman rast od 0,5 posto, zaključuju RBA analitičari.