Jadranski naftovod (Janaf) najavio je danas kako će početkom srpnja biti pušten u rad rekonstruirani i dograđeni rezervoarski prostor Terminala Žitnjak u Zagrebu, čime je ta tvrtka uspješno završila investicijski ciklus vrijedan više od milijardu kuna, financiran vlastitim sredstvima.

Investicijski je ciklus, osim tog terminala, obuhvatio projekte rekonstrukcije-dogradnje rezervoarskog prostora Terminala Omišalj i Terminala Sisak.

Posljednjih godina društvo je diverzificiralo svoje poslovanje izgradnjom spremničkih kapaciteta za skladištenje nafte i naftnih derivata za potrebe obveznih zaliha, reverzibilnog transporta i komercijalnog skladištenja, navodi se u priopćenju Janafa.

Vrijednost radova na rekonstrukciji i dogradnji Terminala Žitnjak iznosi više od 372 milijuna kuna. Terminal je zamišljen kao regionalno središte za prihvat, otpremu i skladištenje naftnih derivata za potrebe državnih robnih rezervi i komercijalnih korisnika, ističu iz Janafa.

Podsjećaju i kako su u prvom tromjesečju puštena u rad tri novoizgrađena spremnika za skladištenje sirove nafte na Janafovom Terminalu Omišalj, u koje je tvrtka uložila oko 282 milijuna kuna.

U studenom prošle godine pušteno je u rad pet novoizgrađenih spremnika za skladištenje sirove nafte na Terminalu Sisak, a ta je investicija vrijedna više od 415 milijuna kuna. Time taj terminal učvršćuje svoju poziciju strateškog terminala za diverzifikaciju i sigurnost opskrbe naftom rafinerija u Hrvatskoj i državama jugoistočne i srednje Europe, ističu iz Janafa.

Napominju i kako su financiranje projekta vlastitim sredstvima Janafu omogućili dobri poslovni rezultati.

Lani je Janaf ostvario bruto dobit od 113,4 milijuna kuna, što je za 10,5 posto više nego u 2012. godini, dok je u prvom kvartalu ove godine ostvarena bruto dobit od 23,8 milijuna kuna, što je za 4,9 posto više nego u istom razdoblju lani.

Janaf ove godine obilježava 40 godina postojanja, a u tom je razdoblju transportirano 196,4 mililijuna tona nafte, od čega 60 posto za inozemne korisnike, uz primjenu najviših svjetskih ekološko-tehnoloških standarda.