Plan financijskog restrukturiranja tvrtke „Kerum", u vlasništvu bivšega gradonačelnika Željka Keruma, u ponedjeljak su na Trgovačkom sudu u Splitu prihvatili vjerovnici tog nekadašnjeg trgovačkog lanca. Sada sud može odobriti predstečajnu nagodbu.

Ročište je počelo sa sat vremena zakašnjenja, za što je bila kriva Zagrebačka banka, kako je kazala sutkinja. Naime, prije ročišta su se predstavnici Zagrebačke banke dogovarali s predstavnicima „Keruma", pa su odvjetnici koji zastupaju brojne vjerovnike morali čekati na ročište za glasanje.

Na početku ročišta pravnim se zastupnicima vjerovnika obratila Željka Kerum-Topalušić, direktorica „Keruma".

- Dug prema tijelima javne uprave i društvima u većinskom državom vlasništvu, te prema dobavljačima umanjio bi se za 30 posto, a otplata reprogramirala na rok od pet godina, uz poček jedne godine, i godišnju kamatnu stopu od 4,5 posto. Dug prema financijskim institucijama bi se, uz umanjenje kamate, također reprogramirao na pet godina, uz godinu počeka, i uz kamatnu stopu od 2,5 posto - kazala je direktorica „Keruma".

Za prihvaćanje plana restrukturiranja tvrtke redom su glasali odvjetnici koji zastupaju „Loru Produkt", Maru Sapunar, "Koteks", Anku Kerum (bivšu suprugu Željka Keruma) i njenu tvrtku „Hotel Central" (koju je dobila u razvodu i koja drži istoimeni hotel na Narodnom trgu) „Erste Card Club", „Dukat", „Coca-Colu", Juru Keruma, market Svagušu, solanu Pag, obrt „Biškić", „Kim" mljekaru, „Badel", Zagrebačku banku...

Duga lista dugova

Plan je na ročištu prihvaćen jer su za njega glasali vjerovnici koji potražuju gotovo 1,12 milijardi kuna, a za izglasavanje je bilo potrebno nešto više od milijardu kuna „glasova".

Od toga je samo glas Ankice Kerum vrijedio 25 milijuna kuna, a njenog hotela "Central" 72 milijuna.

Tako su za plan restrukturiranja glasali vjerovnici čija potraživanja iznose više od dvije trećine ukupnih tražbina, a koji su svoj glas ranije dali pred Nagodbenim vijećem Fine.

Od tvrtke "Kerum" novac potražuju deset povezanih društava, 715 vjerovnika dobavljača, devet financijskih institucija, te 110 tijela javne uprave i tvrtki u većinskom državnom vlasništvu.