Premda nitko iz Hrvatske nije bio upisan među 2,500 sudionika ovogodišnjeg Svjetskog ekonomskog foruma, najvećeg okupljališta ljudi iz politike, biznisa, financija, umjetnosti, na marginama World economic foruma, Hrvatska je ipak spomenuta. U Davosu, najvišem gradiću u Europi na 1560 metara nadmorske visine, sa 320 kilometara skijaških staza, sa šezdesetak hotela i stotinjak restorana gdje se obavlja i najveći broj neformalnih susreta na Forumu, pročulo se kako je u Moskvi odlučeno da će državna naftna kompanija Rosneft pregovarati s mađarskim Molom oko kupnje njegovih udjela u Ini.

Bez konkurencije

To je, tvrdi se, dogovoreno u ruskoj vladi nakon što je mađarski premijer ovih dana Viktor Orban ponudio predsjedniku Vladimiru Putinu da neka od ruskih naftnih kompanija kupi od Mola 49 posto udjela u Ini. Budući je Rosneft u 75 postotnom državnom vlasništvu Vladimir Putin je odlučio da u pregovorima s Molom Rosneft ima prednost u odnosu na druge najveće ruske naftne kompanije. Time Putin želi onemogućiti da više ruskih kompanija pregovara s Molom i tako si međusobno konkurira i diže cijenu dionica. Izvori bliski Vladi dali su pak do znanja da je Zagreb zadovoljan namjerom mađarske vlade da proda Molove dionice Ine te da bi podržao ulazak neke ruske kompanije u Inu, dakako, pod uvjetom da se otvori ozbiljan investicijski ciklus u najveću hrvatsku naftnu kompaniju. To znači da bi Vlada morala pristati prodati novom vlasniku oko 18 posto svojih dionica Ine čime bi kupac ukupno stekao u vlasništvo oko 74 posto dionica. Jer niti jedna kompanija na svijetu ne bi investirala nekoliko milijardi dolara u kupnju dionica tvrtke u kojoj ne bi imala većinski paket.

Igor Sečin, prvi čovjek Rosnefta i 60 na Forbesovoj listi najmoćnijih biznismena na svijetu, već je 20-ak godina jedan od najbližih suradnika predsjednika Putina. Bio je s njim u gradskoj upravi St.Petersburgu, bio je šef Putinove administracije, potpredsjednik Vlade... Za njega tvrde da je jedan od najutjecajnijih, ali i najkonzervativnijih Putinovih suradnika, zovu ga sivi kardinal i strašan Igor. Sečin je posjetio Hrvatsku, a u Moskvi se susreo i s premjerom Zoranom Milanovićem.

Dobri odnosi

Poslije tog sastanka, Sečin je ispričao svojim suradnicima kako ga je hrvatski premijer iznenadio dobrim poznavanjem ruskog jezika i kako su uspostavili vrlo dobre odnose. Odlični odnosi s Putinom i poznanstvo s Milanovićem moglo bi Sečinu pomoći da uspješno okonča pregovora o kupnji Ine. Rosneft je, nakon kupnje naftne kompanije TNK BP za koju je platio ukupno 35 milijardi dolara te još dao BP-u 18 posto svojih dionica, postao je najveća ruska naftna kompanija koja se bavi proizvodnjom nafte, plina, petrokemijskih proizvoda.

Dugi pregovori

Ima 106.000 zaposlenih, a 2012. uprihodio je 102 milijarde dolara te ostvario dobit od čak 11,1 milijardu dolara. Lani je kompanija proizvela 240 milijuna tona nafte. Lani je Rosneft s Kinom ugovorio izvoz nafte u vrijednosti od 270 milijardi dolara. postali su specijalni dobavljač nafte za Bjelorusiju uz obvezu da u tu zemlju godišnje izvezu 23 milijuna tona nafte. Iz razgovora s ruskim poslovnim ljudima u Davosu moglo se razabrati kako su oni uvjereni da će put do eventualnih konačnih dogovora ipak biti vrlo neizvjestan i dug.

Pogreška MOL-a

-Najprije bi Mol trebao srediti sva sporna pitanja s vladom u Zagrebu, a potom bi Rosneft morao postići dogovor s hrvatskim vlastima da kupi dio njihovih udjela u Ini te tako postane većinski vlasnik. Nitko neće uložiti tri milijarde dolara u tvrtku na malom i relativno siromašnom tržištu kao što je hrvatsko bez potpune kontrole nad kompanijom. Za vrijeme pregovora, zbog smanjenja obima poslova te zbog neizvjesnosti oko vlasničkih odnosa, u Ini neće biti potrebnog entuzijazma i tvrtka će sigurno poslovno nazadovati. Mol je pogriješio što nije osigurao većinski paket i zbog toga sada plaća skupu cijenu, zaključio je ruski sugovornik. Ruski eksperti upozorili su kako veliki svjetski giganti ne žuri kupovati naftne kompanije. Žele se riješiti rafinerija i maloprodaje koje im donose probleme. Jedini ozbiljni kupci su oni iz Kazahstana i ostalih država iz bivšeg Sovjetskog saveza koji kupuju iz političkih, a ne ekonomskih razloga, jer žele steći ime i ugled u svijetu. I Rosneft, kada bi ušao u Hrvatsku, ne bi to učinio samo iz poslovnih, već u velikoj mjeri i iz političkih motiva.

Ako dođe Rosneft vjerojatno bi u Sisku umjesto rafinerije napravili velika skladišta nafte i naftnih derivata koje bi dopremali i otpremali Jadranskim naftovodom.

Rijeka bi tada imala šansu jer bi Rusi kupnjom Ine dobili izlaz na toplo more i Mediteran koji su izgubili zbog pobuna i ratova na Bliskom Istoku pa bi sigurno sačuvali rafineriju na toj lokaciji premda radila i s gubicima.