Iako je prošlo već pet godina otkako je Atlantic grupa preuzela slovensku prehrambenu tvrtku Droga Kolinsku, prošli se mjesec zbio jedan događaj radi kojeg u kompaniji Emila Tedeschija mogu ponovno u to ime nazdraviti. Posao preuzimanja Droga Kolinske kao case study ili samostalna studija objavljen je u izdanju renomirane poslovne škole Sveučilišta Harvard (Harvard Business School - HBS).

Najzaslužniji je za objavljivanje rada na temu Atlanticovog preuzimanja Droga Kolinske prodekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta (ZŠEM) Mato Njavro koji ga i potpisuje s kolegom s Harvarda Yuhai Xuanom, inače profesorom financija.

′Ideja se rodila prije dvije godine. Zašto? Zato što oni uglavnom prate američke priče i vrlo ih je malo obrađeno iz Europe. Iz naše regije, koja podrazumijeva prostor bivše države i malo šire, takvih primjera uopće nema u njihovim analizama. Preuzimanje Droga Kolinske bilo je specifično jer je jedna kompanija izvan Europske unije kupila tvrtku iz EU-a, i to slične veličine′, objasnio nam je Njavro.

Rad je napravljen perfekcionistički jer su kriteriji za objavu rada pod egidom HBS-a vrlo strogi. Mato Njavro nam kaže da se koristio javno dostupnim podacima kojih u slučaju Atlantica ne manjka jer je riječ o izrazito transparentnoj kompaniji izlistanoj na Zagrebačkoj burzi. Usto je surađivao s Atlanticovim menadžerima i njegovim Odjelom za investitore.

Tedeschi: ′Biznis spaja ljude′

′Ovakva je objava vrlo važna i njome pokazujemo da, osim sporta i nogometa, ova regija može biti poznata i po jako dobroj poslovnoj praksi, i to na Harvardu′, ističe Mato Njavro.

Case study s naslovom ′Atlantic grupa′ i uvodom u kojem je citat Emila Tedeschija, predsjednika Uprave i većinskog vlasnika kompanije objavljen je 3. lipnja i dio je Harvardove baze podataka, a koristit će je profesori u nastavi.

′Ne trudimo se raditi posao političara. Ono što biznis radi avangarda je gotovo poput umjetnosti. I ljudi prepoznaju to - da biznis suštinski spaja ljude i da ih ne razdvaja′, uvodni je citat Emila Tedeschija.

A studija koja ima oko dvadesetak stranica počinje vrlo poetično, slikom Emila Tedeschija koji jedne večeri igrajući se košarkaškom loptom, pijuckajući baš Cedevitu razmišlja o tome kako da proširi svoje poslovne operacije u regiji. Na meti mu je Droga Kolinska (nakon neuspješnog pokušaja da preuzme Podravku u čemu su ga brzopotezno tada spriječili političari) i razmišlja kako oko toga osigurati financijsku konstrukciju.

Tu je zatim detaljan opis poslovanja Atlantic grupe. Pravi vodič Atlantica za početnike - koju hrvatska i regionalna javnost više-manje zna: distribucija, Cedevita, Neva, Multipower, ljekarne, javna ponuda dionica, ulazak zvučnih financijskih investitora u kompaniju... Zatim slijedi opis situacije u Istrabenzu, vlasniku Droga Kolinske i vrlo detaljna analiza financiranja posla.

Podsjetimo, akvizicija je bila teška više od 380 milijuna eura (zajedno s Droginim dugom).

U međuvremenu su Emil Tedeschi i njegov tim uspješno proveli integraciju dviju kompanija, a Atlantic grupa danas je s više od pet milijardi kuna prihoda i konstantnim profitom jedna od najuspješnijih tvrtaka u regiji i šire.

′Za izradu ovakvih studija potrebno je da prođe neko vrijeme. Kao dobra ideja za to bilo bi i Agrokorovo preuzimanje Mercatora. U uputama za učitelje koji se također prilažu u radu upravo se i navodi i što je bilo nakon akvizicije′, izjavio nam je na kraju Mato Njavro.

Na početku su ih Slovenci ignorirali

Među uglavnom poznatim podacima oko Atlanticovog preuzimanja Droga Kolinske, u studiji se navode neki nepoznati detalji iz kojih se vidi da u samom startu taj posao za Emila Tedeschija uopće nije bio lagan. Naime, tjednima je banka savjetnik prodaje - BNP Paribas - ignorirala zahtjeve Uprave Atlantica da preuzme dokumentaciju i da joj se omogući due diligence.

Prvi Tedeschijev menadžer Neven Vranković o tome je za harvardsku studiju rekao:

′Slovenija je u to vrijeme još smatrana vrlo zatvorenom ekonomijom za strana ulaganja. Usto 2010. politički odnosi između Slovenije i Hrvatske padaju na najnižu granu a uoči prodaje Droge Kolinske naši su susjedi službeno blokirali hrvatske pregovore za ulazak u EU zbog graničnih pitanja... U to je vrijeme i Agrokor pokušavao kupiti Mercator ali je politički otpor tome bio snažan. BNP Paribas je tako naprosto u proces prodaje uključio i taj politički rizik te je zaključeno da čak i ako damo najbolju ponudu nećemo moći završiti posao...′

Kako bi minimizirali rizik Atlanticovci su kupili nešto sitno dionica Istrabenza te upozorili njihov menadžment i savjetnike da moraju voditi brigu o svim dioničarima inače bi mogli imati pravnih problema. Strategija je upalila, Atlantic je ravnopravno s investicijskim fondovima sudjelovao u procesu. Ostalo je sad već povijest.