Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) je tijekom 2020. godine podržala hrvatske poduzetnike s gotovo osam milijardi kuna, što je 13 posto više u odnosu na godinu ranije, priopćili su u utorak iz HBOR-a.

"Ukupno je HBOR tijekom 2020. godine podržao više od 1.800 projekata hrvatskih poduzetnika. Odobrio je i 43 posto od ukupnog iznosa kredita koje su banke u Hrvatskoj odobrile poslovnim subjektima u okviru mjera covid-19. Radi ublažavanja posljedica pandemije, HBOR je gotovo polovicu ukupnog bruto kreditnog portfelja stavio u moratorij koji su poduzetnici mogli koristiti u trajanju i do 16 mjeseci", istaknuli su iz te razvojne banke u priopćenju u povodu objave revidiranog financijskog izvješća za prošlu godinu.

Po tim je podatcima, HBOR lani ostvario ukupne prihode od 657,97 milijuna kuna, a rashode od 578,63 milijuna kuna, pa je dobit tako iznosila 79,34 milijuna kuna, što je za 49 posto ili za 75,71 milijun kuna manje nego 2019. godine.

Na poslovne rezultate, kako se objašnjava, najznačajnije je utjecalo povećanje gubitka od umanjenja vrijednosti i rezerviranja u odnosu na 2019. godinu, radi očekivanog povećanja kreditnog rizika klijenata uslijed covid-19 krize, kao i smanjenje kamatnih prihoda zbog smanjenja kamatnih stopa.

Poslovanje HBOR-a tijekom 2020. godine obilježile su aktivnosti vezane za ublažavanje negativnih posljedica koje je na poslovanje hrvatskih gospodarstvenika imala pandemija bolesti covid-19, pri čemu iz HBOR-a podsjećaju da su već krajem lanjskog ožujka donesene prve mjere za očuvanje likvidnosti poduzeća i radnih mjesta.

"Do kraja 2020. godine, po programima kreditiranja u okviru mjera covid-19, HBOR je odobrio gotovo 1,3 milijarde kuna kredita, što čini 43 posto ukupnog iznosa kredita odobrenog poduzetnicima u okviru tih mjera tijekom 2020. godine", izvijestili su iz HBOR-a, napominjući da su u okviru tih mjera, izravno i u suradnji s poslovnim bankama, kreditirali poduzetnike uz kamatnu stopu već od nula posto, bez uobičajenih naknada.

Predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko istaknula je kako to da su odobrili čak 43 posto svih "covid-kredita" u Hrvatskoj posebno dolazi do izražaja ako se u obzir uzme činjenica da HBOR raspolaže sa samo dva posto zaposlenih i šest posto aktive u bankarskom sustavu.

Iz hrvatske razvojne banke navode i kako su, radi ublažavanja posljedica pandemije, poduzetnicima omogućili korištenje moratorija u trajanju i do 16 mjeseci, kao i reprogram postojećih obveza.

Za vrijeme odobrenog moratorija HBOR nije klijentima naplaćivao ni redovnu kamatu ni naknade, a omogućio je korištenje moratorija usprkos tome što je HBOR i dalje bio u obvezi redovito podmirivati svoje obveze prema kreditorima bez mogućnosti korištenja moratorija.

Mogućnost korištenja moratorija klijenti su prihvatili za više od 1.600 odobrenih kredita, čime je u poček stavljena glavnica u iznosu većem od 12,8 milijardi kuna. Iznos glavnice stavljene u poček predstavlja gotovo polovicu ukupnog bruto kreditnog portfelja HBOR-a koji je na 31. prosinca 2020. iznosio 27,4 milijarde kuna, izvijestili su iz banke, kojoj je prošla godina bila izazovna ne samo zbog pandemije, već i potresa u kojem joj je teško oštećeno sjedište.

Kako bi potaknuo poslovne banke na odobravanje novih kredita za likvidnost poduzetnicima, HBOR je u okviru mjera covid-19 uveo nove načine osiguranja kredita te izdavanje jamstava kojima preuzima do 90 posto rizika povrata kredita. Uz HBOR-ovo osiguranje, banke su lani poduzetnicima odobrile 1,24 milijarde kuna kredita za likvidnost.

Hrvatski izvoznici podržani s gotovo 4,7 mlrd kn

HBOR je u 2020. nastavio i s provedbom svih svojih postojećih programa kreditiranja investicija i obrtnih sredstava te financijskih instrumenata, programa izvozno-kreditnog osiguranja i poticanja razvoja tržišta rizičnog kapitala, kao i drugih aktivnosti.

Lani je tako više od 50 posto odobrenja HBOR-a bilo namijenjeno investicijama, a najbrojniji korisnici HBOR-ovih kredita i u prošloj godini bili su mali i srednji poduzetnici kojima je odobreno 1.168 kredita, odnosno 88 posto ukupnog broja odobrenih kredita, naveli su iz banke.

Izdvajaju i podatak da je HBOR podržao tijekom 2020. godine hvatske izvoznike u više od 800 projekata, s ukupnim iznosom od gotovo 4,7 milijardi kuna.

Iz HBOR-a su istaknuli da su u proteklom razdoblju pokrenuli niz inicijativa za razvoj tržišta rizičnog i vlasničkog kapitala, a kako bi se osigurali adekvatni izvori za pomoć rastu aktivnosti hrvatskih mikro, malih, srednjih i srednje kapitaliziranih poduzeća

Lani su tako u okviru programa CROGIP s radom započela dva nova fonda rizičnog kapitala te su stvoreni preduvjeti za početak rada trećeg, dok je kroz venture capital fond Fil Rouge Capital, koji je uz HBOR-ovu podršku osnovan 2019. godine, izvršeno već više od 80 ulaganja u startupove.

"Očekuje se da će se zbog posljedica pandemije potreba za sredstvima za ulaganje u rizični ili kvazi-rizični kapital dodatno povećati te će aktivnosti HBOR-a i u budućem razdoblju biti usmjerene na popunjavanje ovog tržišnog nedostatka", poručili su iz HBOR-a.