Dok se na barikadama glavnog kijevskog trga još uvijek osjeća vonj spaljenih guma, u uredu s druge strane rijeke Dnjepar šest osoba bezbrižno radi.

U neboderu, bez imena i reklame, zaposlenici hrvatskog Dalekovoda, pripremaju se za gradnju dvaju postrojenja za prijenos struje.

"Nema nikakve psihoze, dobro smo i najnormalnije radimo", kaže projekt menadžer Dejan Čerkić (41), glavni Dalekovodov čovjek u Ukrajini. Ured se nalazi na prvom, od 20 katova.

Masivni neboderi izgrađeni u vrijeme Sovjetskog Saveza prostiru se nepreglednim prostorom. Njihovi stanovnici u šetnji hvataju rijetke zrake sunca pa se čini kako dio grada s lijeve strane rijeke, sličan novom Zagrebu, živi kao i prije revolucije.

"Drugačije to izgleda na televiziji", smije se Čerkić. Kada se u veljači pojavila vijest o povlačenju Dalekovodovih radnika iz Ukrajine i njega su u strahu zvali od kuće.

"Preventivno, na samo 15 dana bili smo povukli ljude s terena i svi su vraćeni na posao. Niti u jednom trenutku nisu bili ugroženi radnici, ugovori i naši poslovi", objašnjava.

Najkrvaviji obračun prosvjednika i policije odvijao se u ulici Hruševskog, u samom centru grada uz glavni Trg Nezavisnosti. Od 19. do 22. veljače u snajperskoj pucnjavi ondje je poginulo najviše ljudi.

Dalekovod, koji u Ukrajini ima između 10 i 15 od ukupno 1700 zaposlenika, tada je povukao osoblje. Voditelji su pak nastavili raditi u uredu.

Dejan Čerkić živi u Kijevu tri godine i uvjeren je u smirivanje tenzija.

"U Ukrajini se više bojimo blata i močvara nego rata", kaže. Ondje je, naime, više vode i močvarnog tla nego u drugim zemljama.

Umjesto na vijesti usredotočen je na aktualne radove na dionici dugoj 130 kilometara na zapadu, mirnom dijelu Ukrajine.

Na prostoru, udaljenosti kao od Zagreba do Rijeke, nalaze se močvare, blato i šume. Za gradnju dalekovoda upravo je tlo najveći izazov.

Konkurenti su Indijci, Rusi i Španjolci

"Svaki projekt je specifičan i logistički zahtjevan. Nije to gradnja zgrada", kaže Josip Birin (37), kompanijin projektant u Ukrajini. Vjeruje da bi taj projekt, odnosno izgradnja dalekovoda u zapadnoj žitomirskoj regiji mogla biti gotova početkom iduće godine.

To je ukupno treći posao Dalekovoda u Ukrajini. Kompanija sa sjedištem u Zagrebu izašla je na tamošnje tržište 2011. Otvorila je ured u Kijevu, zatim u viničkoj regiji, na zapadu zemlje, izgradila dalekovod od 330 kV i rekonstruirala 330 kilovoltnu trafostanicu.

"Time smo stekli dobru reputaciju i reference u Ukrajini", napominje Čerkić. Ondje takve radove financiraju Svjetska banka i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a Dalekovod se redovito prijavljuje na međunarodne natječaje. Obično im konkurira između pet i osam kompanija, uglavnom iz Indije, Rusije i Španjolske.

Na tenderu u siječnju kompanija je dobila dva ugovora ukupne vrijednosti 30 milijuna eura.

U regiji Herson, koja na jugu graniči s otcijepljenim poluotokom Krimom, gradit će dva dalekovoda.

"Politička kriza ne odražava se na projekt", napominje Birin. Oba dalekovoda trebaju biti završena za 21 mjesec. "Dosad smo sve odradili u roku pa ne vidimo razlog zašto i taj posao ne bi bio na vrijeme realiziran", dodaje.

Trenutačno ondje nema terenskih radova, sav posao se odvija u kijevskom uredu divovskog nebodera. Faza projektiranja trebala bi biti gotova na ljeto, pa se gradnja očekuje na jesen.
Dalekovod za gradnju uzima lokalne kooperante.

"Uglavnom smo zadovoljni njima budući da smo dosad sve na vrijeme završili", kaže Čerkić. Napominje da je riječ o "živom procesu", te da se od projektiranja do izgradnje, obično svašta može očekivati.

Što se pak naplate radova tiče ne strahuju. "Te projekte financira EBRD pa smo bezbrižni", objašnjava. Ukrajina, pritisnuta i financijskom krizom, nalazi se na rubu bankrota. Od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) zatražila je pomoć između 14 i 18 milijardi dolara.

Zauzvrat, nova vlada u Kijevu obvezala se na mjere štednje pa su izgledni rezovi javnih radova.

To bi moglo usporiti razvoj električne mreže u Ukrajini. "Za buduće poslove ne znam, no za sve sadašnje naše projekte financije su osigurane", kaže Čerkić.

Ukrajina raspolaže velikim izvorima energije, među kojima su nuklearne elektrane, no prijenosna mreža za dopremanje struje kućanstvima i teškoj industriji je nerazvijena.

Projektiranje i nogomet

Unatoč sadašnjoj krizi, u Dalekovodu vjeruju da će država sa 46 milijuna stanovnika nastaviti ulagati u mrežu. "Mi se planiramo javljati na sve natječaje", ističe voditelj Dalekovodovog poslovanja.

Revolucija započeta u studenom velikim dijelom je proizašla iz nezadovoljstva građana korumpiranim političarima i sustavom. Ukrajina se nalazi na 144. mjestu od 177 zemalja, podatak je Transparency Internationala. Hrvatska se nalazi na 57. mjestu.

"Mi se u Ukrajini nismo susreli s korupcijom jer poslujemo preko međunarodnih natječaja koje organiziraju Svjetska banka i EBRD. Nikada nismo radili u lokalnim okvirima", kaže Čerkić.

Znanje ruskog, iz ranijeg četverogodišnjeg angažmana u Kazahstanu, olakšava mu poslovanje u Ukrajini. Sada već dobro poznaje mentalitet lokalnih direktora i biznismena.

"Ukrajinski poslovni ljudi vole se družiti, otvoreni su. Nikada nisu službeni", kaže.

Čerkić i Birin, dvoje od petero Dalekovodovih Hrvata u Ukrajini, također su opušteni. Uz nadzor tekućih radova i projektiranja, koje se odvija i vikendima, uživaju u Kijevu. Unatoč revolucionarnom prevratu nastavljaju s istim životnim navikama.

Ponekad odlaze gledati utakmice nogometnog kluba Dinamo Kijev. "Još uvijek nažalost nismo upoznali naše igrače koji igraju u Ukrajini", kaže Birin, nogometni fan.

Nema straha, ali ima nostalgije

Čerkić kaže: "Ugodno mi je. Kijev je velik i zanimljiv grad, otvorenih ljudi". Ako ponekad i razmišljaju o povratku u Hrvatsku, to je zbog nostalgije za domom, a ne krize.

Na početku nemira u Kijevu, krajem studenog, dionica Dalekovoda na Zagrebačkoj burzi koštala je 27 kuna. Na najkrvaviji dan snajperske pucnjave u veljači vrijedila je 37,69 kuna. U petak je cijena bila 28 kuna, a na toj razini je kontinuirano od 5. ožujka.

Odcjepljenje Krima sredinom mjeseca nije se odrazilo na dionicu.

"Dojam iz medija je pretjeran. Niti u jednom trenutku to nije bilo tako strašno da bi utjecalo na naše poslovanje", ističe Čerkić. Najavljuje nastavak dosadašnjeg koncepta rada iz ureda u bloku nebodera u Kijevu.