Novi Zakon o investicijskim fondovima, koji će stupiti na snagu ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, u potpunosti je usklađen sa direktivama EU, ali dugoročno, pribojavaju se fondaši, može dovesti do gašenja fondovske industrije u Hrvatskoj koja trenutno upravlja imovinom od gotovo 13 milijardi kuna (podaci za lipanj). Naime, mnogi domaći fond menadžeri strahuju da se donošenjem tog zakona domaća fondovska industrija baca na koljena. Direktivom i zakonom je omogućeno da se, primjerice, u Europi osnuje takozvani Master fond, a fondovi u regiji postanu "podružnice". To konkretno znači da sav novac koji se uplaćuje u Hrvatskoj, odlazi u Europu i tim se novcem tamo upravlja. Ministarstvo financija je sredinom srpnja objavilo nacrt novog Zakona o investicijskim fondovima i fondovskoj industriji dalo vremena do iduće srijede da sudjeluju u javnoj raspravi i Ministarstvu šalju svoje prijedloge, kritike i mišljenja. U saborsku proceduru, kako sada stoje stvari, trebao bi u rujnu, a stupio bi na snagu 1. srpnja 2013. godine.

Dvije sfere
Domaći fond menadžeri s kojima smo razgovarali najavili su da će slati svoje prijedloge, no nisu hjetli javno govoriti što će predložiti. Prema sadašnjem nacrtu Zakona, domaća fondovska industrija bila bi regulatorno podjeljena na dvije sfere - UCITS fondovi, odnosno otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom i alternativni fondovi, odnosno svi ostali od nekretninskih, zatvorenih i hegde fondova. "Namjera UCITS direktive je standardiziranje otvorenih fondova s javnom ponudom na području EU i time stvoriti jedinstveno tržište. S druge strane standardizacija se provodi i znatnim dijelom uz restrikcije u smislu strategija ulaganja. Smatramo da će se cijela paleta otvorenih fondova s javnom ponudom naći u odredbama zakona o alternativnim investicijskim fondovima, gdje će se ulagateljima, uz jednaku transparentnost, ponuditi znatno bogatije i tržišnim uvjetima prilagođenije strategije. Domaća industrija ima znanja te će, uz uvjet kvalitetne i promišljene regulatorne podrške, naći svoju nišu i ponuditi ulagateljima paletu proizvoda i usluga, u dijelu upravljanja i ulaganja imovinom, koja će zadovoljiti sve potrebe ulagatelja", objasnio je Hrvoje Krstulović iz ZB Investa. Novi zakon uveo bi nekoliko noviteta u domaću fondovsku industriju. Najvažniji je da će društva iz Europe moći obavljati djelatnosti u Hrvatskoj, ali i obrnuto.

"Kada se uspoređuje nacrt novog zakona sa postojećim, riječ je o sličnoj regulativi, samo što novi zakon dijelove poslovanja i upravljanja fondovima detaljnije propisuje. Naime, fondovi u Hrvatskoj - dionički, mješoviti, obveznički i novčani, su zapravo UCITS fondovi. Također, novi zakon više štiti ulagače u fondove. Zakon u potpunosti otvara tržište registriranim društvima za upravljanje iz EU. Kada stupi na snagu, fondovi iz EU moći će se prilično jednostavno prodavati u Hrvatskoj, odnosno strana društva s lakoćom će moći otvarati nove fondove. S obzirom na to da je zakon opširan i detaljan velika društva za upravljanje na tržištu će se jednostavnije prilagoditi, dok bi manja društva mogla imati problema", smatra Darko Brborović, predsjednik Uprave OTP Investa. Ističe, to je prva posljedica novoga zakona - ulazak novih velikih igrača na hrvatsko tržište, zbog čega bi mali mogli propasti. "Druga posljedica zakona je da će se fondovi u Hrvatskoj moći spajati sa fondovima u Europi. Velike banke moći se svojim velikim fondovima u EU jednostavno pripojiti fondove iz Hrvatske budući da je njihova imovina znatno veća od one u Hrvatskoj. Znači, broj domaćih fondova bi se mogao smanjiti prvo jer će doći konkurencija, a drugo jer će se pripajati velikim fondovima u vlasništvu stranih banaka. U skladu s tim, broj ljudi u društvima za upravljanje u Hrvatskoj posljedično će se smanjiti", kaže Brborović.

Spojiti ili pripojiti
Tako bi, primjerice, neki od novčanih fondova UniCredita mogao pripojiti svu imovinu ZB plusa (novčanog fonda kojom upravlja ZB Invest) koja je na kraju lipnja iznosila 3,41 milijardu kuna. Ili bi slično mogao napraviti neki od obvezničkih fondova austrijske Raiffeisen banke i pripojiti domaći Raiffaisen Bonds čija je imovina u lipnju iznosila 153 milijuna kuna. Posljedica toga bilo bi i značajno smanjenje zaposlenika u domaćoj fondovskoj industriji. "Predlažem da se u ovom zakonu ili u Zakonu o alternativnim fondovima doda dio o osnovanju tzv. Non-UCITS fondova, kao što je slučaj u Mađarskoj. To bi bili fondovi koji nisu pod direktivom EU, imaju drugačije upravljanje i lokalnog su karaktera. Time bi dobar dio fondova opstao jer ako propadne fondovska industrija, propada i tržište kapitala. S kim će brokeri trgovati i tko će kupovati dionice na burzi", kazao nam je fond menadžer koji je htio ostati anoniman. No, pored novog Zakona o investicijskim fondovima, čeka se nacrt zakona o alternativnim fondovima. Kako nam poručuju iz Ministarstva financija, izrada tog zakona je u tijeku, te se prvi nacrt očekuje sredinom kolovoza ove godine.

Unikat Zakon
"Novi zakon o alternativnim investicijskim fondovima koji se predlaže mogao bi postati prvi takav u Europi. Naime, iako je zakon definiran i napisan po direktivama Europske unije, postoji cijeli niz provedbenih akata koji u EU nisu donijeti. Čak je i Europsko udruženje fondova poslalo prijedloge i primjedbe na čak 700 stranica kako bi se jasnije definirala situacija, na koje Europska komisija tek mora odgovoriti, odnosno pripremiti provedbene akte. Tako bi Hrvatska mogla postati prva država u Europi koja će izglasati takav zakon. Mislim da bi bilo dobro da se donošenje zakona odgodi jer stupa na snagu ulaskom Hrvatske u EU što bi bilo dovoljno vremena da se donese zakon kakav nam treba", smatra Josip Glavaš, predsjednik Uprave Erste Investa. Ističe da paralelno s odgodom donošenja Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, bilo bi dobro na isti rok odgoditi i donošenje Zakona o investicijskom fondovima jer su ova dva zakona komplementarna. "Jasnije bi se definirale neke odredbe, ali time bi se se i sačuvala domaća fondovska industrija jer ovaj zakon omogućava ulazak stranih fondova u Hrvatsku, kao i međusobno spajanje domaćih i stranih fondova kroz master- feeder strukturu, što bi moglo rezultirati njihovim smanjenjem", zaključuje Glavaš.

Predložene novosti
Dvije su vrste investicijskih fondova: UCITS i alternativni (posebnim propisima će biti regulirani). USITS se neće moći prenamijeniti u alternativni fond;
Društvo za upravljanje moći će se osnovati i kao Europsko društvo - Societas Europea (SE) sa sjedištem u RH
Društvo će moći djelatnost obavljati u RH, EU ili trećoj državi;
Društvo sa sjedištem u Hrvatskoj može obavljati djelatnosti u EU ili trećoj zemlji preko podružnica ili direktno;
Društva iz EU mogu djelovati na području Hrvatske;
Dokapitalizacija društva mora se provesti kada imovina fondova pod upravljanjem prelazi dvije milijarde kuna (dosad je bilo 1,875 milijardi);
Ukupan kapital društva ne smije biti veći od 80 milijuna kuna (dosad 75 milijuna);
Društvo mora čuvati svu poslovnu dokumentaciju minimalno 5 godina;
Poslovi upravljanja fondom mogu se prebaciti na drugo društvo na određeno razdoblje;
Umjesto depozitna banka koristi se pojam Depozitar koji može biti bilo koja kreditna institucija ili podružnica kreditne institucije iz RH ili EU;
Od osnivanja fonda do 30-og dana mora se prikupiti 5 milijuna kuna i ne smije se ulagati nigdje osim u depozite, a ako se ne skupi novac, moraju se skupljena sredstva vratiti udjelničarima u roku od 15 dana;
Dopušteno je naplaćivati naknadu fondu vezano za ostvareni prinos;
Moći će se osnovati krovni fond i podfondovi;
Hanfa će naplaćivati naknadu za nadzor
Bilo bi dobro da se donošenje zakona odgodi. neke odredbe jasnije bi se definirale, a i sačuvala bi se domaća fondovska industrija jer ovaj zakon omogućava ulazak stranih fondova u Hrvatsku
Josip Glavaš, Erste Invest

Novi zakon dijelove poslovanja i upravljanja fondovima detaljnije propisuje. velika društva za upravljanje na tržištu mogla bi se jednostavnije prilagoditi, dok bi manja društva mogla imati problema
Darko Brborović, OTP Invest

Domaća industrija ima znanja te će, uz uvjet kvalitetne i promišljene regulatorne podrške, naći svoju nišu i ponuditi ulagateljima paletu proizvoda i usluga, koja će zadovoljiti sve potrebe ulagatelja
Hrvoje Krstulović, ZB Invest