Prema podacima iz mjesečnog izvješća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), u investicijskim fondovima krajem prosinca prošle godine nalazilo se 22,6 milijardi kuna. To je 18,1 posto više nego u istom razdoblju 2018. kada su fondovi upravljali sa 19,1 milijardom kuna.

Mjesečni rast 2,2 posto

U odnosu na studeni, imovina fondova u prosincu je zabilježila rast od 2,2 posto. Valja naglasiti kako je lanjski rast imovine najveći u posljednje tri godine. Naime, 2016. imovina fondova povećana je preko 33 posto. Kako pojašnjavaju iz Hanfe, povećanje imovine UCITS fondova u 2019. godini posljedica je i povećanih uplata u UCITS fondove, a koje se većim dijelom odnose na domaće ulagače.

"Vjerujemo da su povećane uplate u UCITS fondove, između ostalog, rezultat i uvođenja transparentnijih pravila koja se primjenjuju na osobe koje prodaju UCITS fondove (kroz Zakon o tržištu kapitala)", smatraju u Hanfi.

"Prošla godina je za UCITS fondove bila izuzetno uspješna te je ukupna vrijednost neto imovine UCITS fondova ponovno premašila 20 milijardi kuna. U ovoj godini očekujemo njezin daljnji rast, ali ipak po manjim stopama nego u 2019. godini", dodao je regulator financijskog tržišta.

Predstavnici fondovske industrije ipak su nešto optimističniji. Ozren Iljadica, direktor prodaje i marketinga u Erste Asset Managementu ističe kako tržište investicijskih fondova napreduje značajnim stopama rasta iz godine u godinu, no još uvijek je to otprilike 25 posto niže od rekordnih razina iz 2007., kada je imovina u svim tadašnjim fondovima s javnom imovinom iznosila oko 30 milijardi kuna.

"S obzirom na povoljne utjecaje monetarne politike koja se provodi u svijetu kao i Hrvatskoj, fiskalne stimuluse i općenito pozitivni sentiment na tržištu, očekujemo sličan nastavak trenda razvoja tržišta investicijskih fondova i u 2020. Kada komentiramo događaje na domaćem financijskom tržištu, potrebno je istaknuti neke činjenice koje idu u prilog daljnjeg rasta investicijskih fondova: kamatna stopa na depozite je na povijesno niskim razinama, nezabilježeno do sada u Hrvatskoj, poboljšanje makroekonomskog položaja i općenito povratak optimizma među građanima i tvrtkama", smatra Iljadica.

Niska razina kamatnih stopa općenito destimulira oročavanje depozita na duže rokove, a s druge strane štediše traže alternativu, koja donosi zarade iznad stopa inflacije, čak i nešto više od tih razina, uz prihvatljivu razinu rizika dodaje predstavnik EAM-a. "Klijenti su već unatrag nekoliko godina prepoznali obvezničke fondove kao alternativu depozitima na rokove od godinu dana ili duže te su ti fondovi ostvarili zavidne stope rasta imovine kroz prethodne godine, što se ponovilo i u 2019.

Primjerice, fond Erste Adriatic Bond je već godinama vodeći obveznički fond po kriteriju rasta imovine, samo prošlu godinu rast imovine je bio veći od 136 milijuna eura uz prinos od skoro četiri posto nakon odbitka svih troškova. Prema visini imovine u pojedinoj vrsti imovine zaključujemo da je većina klijenata i nadalje umjereno do visoko konzervativnog pristupa prema ulaganju", smatra Iljadica.

Pojačan interes klijenata

Ozren Iljadica naglašava da se u zadnje dvije godine može uočiti i pojačan interes klijenata za mješovitom imovinom, te očekuju značajan rast interesa štediša za ovakav vid ulaganja i u 2020. godini.

"Glavni razlog je potreba za višim stopama zarade u odnosu na obvezničke fondove uz prihvaćanje nešto većeg rizika ulaganja kroz djelomičnu izloženost dioničkom tržištu, no klijenti prepoznaju i potrebu raspodjele imovine na više vrsta te time ostvarivanja zadovoljavajućeg prinosa uz umjereni rizik", ocjenjuje Iljadica.

"Od specifičnosti hrvatskog tržišta moramo ipak naglasiti veliku sklonost klijenata konzervativnim proizvodima, a time očekujemo značajni ili dominantni rast ulaganja u naš vodeći proizvod Erste Adriatic Bond uz već spomenuti Erste Adriatic Multi Asset. No i ostale vrste imovine će također imati pojačan interes klijenata te smo shodno potražnji ponudili nekoliko novih proizvoda rizičnijeg spektra, globalne orijentacije na dionice kao i globalne mješovite fondove", zaključuje Iljadica.