Sabornici su prošloga tjedna izglasali zakone o "klasičnim" i alternativnim investicijskim fondovima, a s obzirom na najave, očekivalo se da će početkom 2013. pred njih stići i zakoni koji reguliraju poslovanje mirovinskih fondova.

Posljednju verziju nacrta zakona za fondove drugog stupa mirovinci su na stol dobili prije petnaestak dana, ali na nova pravila ipak će (kao i dobrovoljni fondovi i mirovinska osiguravajuća društva) pričekati još oko pola godine. Procedura njihova donošenja, doznajemo, ostavljena je za vrijeme nakon ulaska u Europsku uniju. Time se žele izbjeći moguće komplikacije vezane uz monitoring kojemu takvi zahvati podliježu, a o kojemu bi zadnje izvješće prije pristupanja Europska komisija trebala usvojiti na proljeće. Kako je jedna od novosti u regulatornom okviru za mirovince omekšavanje ulagačkih limita, s kojim se računalo i u nekim privatizacijskim projektima, nameće se pitanje hoće li to možda donekle i njih usporiti.Dosad se najizravnije kalkuliralo sa sudjelovanjem mirovinaca u projektu prodaje državnog udjela i dokapitalizacije Hrvatske poštanske banke. Izabrani savjetnici, Confida-Revizija s partnerima, počeli su snimanje stanja, a po natječajem predviđenim rokovima za isporuku prijedloga optimalnog modela Vladi, ta faza trebala bi biti gotova do kraja prvog kvartala.

No, daljnjih nekoliko mjeseci ne bi moralo značiti prazan hod, barem ne zbog zakona, kao što on nije krivac što se oduljio i izbor savjetnika. Mirovinski su se fondovi spominjali u još nekim kombinacijama, među kojima je i dokapitalizacija Podravke. Tri obvezna mirovinska fonda u njoj su otprije nadomak tzv. koncentracijskom limitu od 10 posto, pa bi dodatno ulaganje zahtijevalo i dizanje gornje dopuštene granice vlasništva fondova. Posljednja verzija zakona predviđa podizanje tog praga na 15 posto. Odgoda donošenja zakona, međutim, ni u tom slučaju očito neće biti realna kočnica jer su utihnule priče o povećanju kapitala Podravke. Premda će se zakoni očito još krčkati, fondovski kvartet s više od 51 milijardu kuna neto imovine zbog toga, čini se, nije baš nestrpljiv. Iza OMF-ova je vrlo solidna godina u kojoj im je ukupna neto imovina povećana za 10 milijardi, odnosno dvostruko više od lani uplaćenih neto doprinosa (4,9 milijardi). Kombinaciju nevelika izbora kvalitetnih domaćih dionica i postojećih limita većina, doduše, vidi kao zapreku značajnijem doprinosu fondova razvoju realnog sektora.

Čelnik AZ fonda Dinko Novoselec i Dubravko Štimac iz PBZ-CO fonda otprije poručuju da "ili će se nešto promijeniti, ili će morati seliti ulaganja izvan Hrvatske", no u takvim se upozorenjima ne govori u terminima (nekoliko) mjeseci. Udjel domaće imovine u četiri fonda drugog stupa lani je ostao iznad 88 posto (više od 45 mlrd. kuna na kraju godine), no u domaćim je dionicama pao s gotovo 14 na 12,8 posto, iako je u apsolutnim iznosima vrijednost te imovine za oko 800 milijuna veća nego godinu prije i na kraju 2012. iznosi 6,5 milijardi. Odgodom donošenja zakona još će se malo oduljiti i uvođenje potportfelja (A, B i C) s obzirom na dob članova i rizičnost ulagačkih instrumenata (pretežito niskorizični papiri za članove koji su relativno blizu mirovini i više dionica u strukturi potportfelja za mlađe članove predviđa više dionica). No, i to je priča na duge staze o kojoj se raspreda i godinu-dvije dulje nego o limitima.

AZ-u i ROMF-u manje prinova, Ersteu i PBZ-CO-u više
Novi zakon o OMF-ovima donijet će napokon i promjenu ključa po kojemu se u fondove raspoređuju oni novozaposleni, tj. novi članovi mirovinskih fondova koji sami ne izaberu fond u koji će im se skretati pet posto mirovinskih doprinosa. Od 53.000 novih članova OMF-ova u 2012. samo je oko dvije i pol tisuće njih odabralo fond, dok je više od 95 posto prinova rasporedio Regos. Dosad je Regos to činio prema zatečenim tržišnim udjelima; najviše AZ-u (36%), najmanje Erste Plavom (15%). Već dugo se s tim u vezi provlače primjedbe da taj ključ trajno cementira osvojene startne pozicije od prije desetak godina. Po novome, "novake" koji se sami ne odluče za neki fond Regos će raspoređivati tako da svakom od četiri OMF-a proslijedi jednak broj članova. Time će na dobitku u odnosu na sadašnji model biti dva fonda čiji su udjeli manji od četvrtine (Erste i PBZ-CO). Uz takvu formulu AZ bi lani dobio pet-šest tisuća novih članova manje, a približno toliko bi ih više pripalo Plavom. U jednoj godini financijski efekt toga možda i nije značajan, no kako i dalje nema velikih seoba članova iz jednog u drugi fond, za 5, 10 ili 20 godina on svakako nije zanemariv.