Dobrovoljna mirovinska štednja (u javnosti poznatiji treći stup) među građanima i dalje nije odveć prepoznata, iako posljednjih godina sustavno raste broj članova.

Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) za studeni, osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (DMF) brojalo je 370.860 članova, a tome treba pribrojati i 46.878 članova zatvorenih DMF-ova. Ako se ti podaci usporede s krajem prošle godine, otvoreni "dobrovoljci" imaju 5,6 posto članova više dok zatvoreni fondovi broje 1,9 posto više članova.

Što kažu brojke?

Oni koji su odlučili štednjom u trećem stupu ponešto uvećati svoje prihode u mirovini već su godinama privučeni s najčešće dva motiva. Prvi su poticaji koji isplaćuje država, a radi se o 15 posto na uplaćeni iznos tijekom jedne godine. Kao što je već poznato, maksimalnih 15 posto poticaja može se ostvariti ako se godišnje uplati do 5000 kuna.

To znači da maksimalni iznos državnih poticajnih sredstava koje član fonda može ostvariti u jednoj godini iznosi 750 kuna. Drugi je motiv mogućnost da se ušteđeni novac počne koristiti s navršenih 50 godina (ako ste počeli štedjeti do kraja 2018.) odnosno 55 godina života, ako ste postali član nekog od DMF-ova s prvim danom 2019. godine. Osim što tako omogućuje odlazak u raniju mirovinu, trećina ušteđenog novca članu se može isplatiti "na ruke".

Upravo tu mogućnost iskoristila je gotovo polovica članova koji su stekli uvjete za povlačenje novca iz dobrovoljnih mirovinskih fondova, proizlazi iz podataka koje smo dobili. Kako su poručili iz Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima (UMFO), od početka poslovanja dobrovoljnih mirovinskih fondova 2002., pa sve do 2014. jedina moguća isplata ušteđenih sredstava iz 3. stupa bila je putem mirovinskog osiguravajućeg društva.

"Izmjenama zakona - tzv. mini reformom - omogućena je isplata dijela sredstava iz dobrovoljnih mirovinskih fondova, a što uključuje i isplatu u iznosu od 30 posto jednokratno. Od 2019. godine omogućena je jednokratna isplata i onim članovima koji sredstva prenose u mirovinsko osiguravajuće društvo", kazali su iu te strukovne udruge.

Na razini cijelog tržišta, uključujući listopad 2022. godine, od početka rada fondova isplaćeno je 2,85 milijardi kuna za mirovine. "Zaključno s listopadom 2022. godine u mirovinsko osiguranje je prebačeno 3,88 milijuna kuna", dodaju iz UMFO-a. Prema pojedinačnim podacima iz društava za upravljanje, praktički svi članovi AZ i Croatia osiguranje dobrovoljnih fondova koji su imali mogućnost jednokratne isplate to su i iskoristili.

AZ putem društva isplaćuje 11.935 mirovina (uključene isplate i otvorenih i zatvorenih fondova), a jednokratnu isplatu je zatražilo 11.544 članova, odnosno 97 posto. Tri dobrovoljna fonda Croatia osioguranja do sada su za mirovine isplatili više od 160 milijuna kuna. Oni koji su zatražili isplatu trećine novca traže da im se ostatak isplati u mjesečnim ratama od pet godina i naviše, otkrivaju iz CO-a. Ersteovih 1249 članova zatražilo je jednokratnu isplatu 30 posto ušteđenog iznosa, što predstavlja 46 posto udjela u ukupnom broju isplata mirovina, ili 12,5 milijuna kuna.

Od 2014. godine oko 3000 članova Raiffeisen mirovinskog društva zatražilo je jednokratnu isplatu, što je manjina u odnosu na sve članove koji su tražili isplatu putem dobrovoljnog mirovinskog fonda. "Od 2019. svega 11 posto članova zatražilo je jednokratnu isplatu prije prelaska u mirovinsko osiguravajuće društvo", kažu iz Raiffeisena.

"Dakle, veći dio članova nastavlja štednju i nakon ostvarenih uvjeta za korištenje sredstava, što je jedan od glavnih pokazatelja kako se radi o namjenskoj štednji za mirovinu", dodaju iz RMD-a. U europskim državama dobrovoljna mirovinska štednja, uključujući i mirovinske sheme koje zaposlenicima uplaćaju poslodavci, isplaćuje se u cijelosti.

Europljani taj novac - ovisno o životnoj i financijskoj situaciji u kojoj se nalaze - koriste za vraćanje kredita, daljnju štednju, kupnju nekretnine ili kupuju mirovinske rente kod osiguravajućih društava na određeni broj godina. Zadnjih godina obzirom na starenje stanovništva i period niskih kamatnih stopa doživotne mirovine, odnosno renti proizvodi bili su nepovoljni i nisu se ni nudili u zemljama EU i Hrvatskoj od strane osiguravajućih društava.

Nepovoljni trendovi

Generalizirajući podatke možemo reći da u prosjeku polovica članova traži isplatu trećine ušteđevine, no treba imati na umu da još uvijek veći dio sredstava ostaje za isplatu u vidu mirovine, ističu iz UMFO-a osvrćući se na podatke. Kako pojašnjavaju, u tzv. trostupni mirovinski model krenulo se kada se uvidjelo da demografski trendovi nisu povoljni te da omjer zaposlenika i umirovljenika nije dugoročno održiv.

"Osnovna intencija dobrovoljne mirovinske štednje jest da se u i u mirovini pokuša zadržati standard potrošnje koji može biti smanjen zbog nižih primanja u odnosu na plaću. Iz tog razloga dobrovoljna mirovinska štednja dizajnirana je na način da pojedinac može uplaćivati kada želi i koliko želi, bez obzira na godine i radni status.

Sustav je osmišljen tako da je od samog početka reforme omogućena djelomična jednokratna isplata 30 posto sredstava putem mirovinskog osiguravajućeg društva, a izmjenom zakona 2014. omogućena je i isplata putem DMF-ova", zaključuju iz UMFO-a.