Capital Two dionički fond

Nakon listopada koji je donio očekivano dobre financijske rezultate turističkih i prehrambenih društava pri čemu i prehrambene, naravno, svoje rezultate zahvaljuju dobroj turističkoj sezoni, studeni je u manjoj mjeri obilježen rezultatima, a u većoj mjeri politikom, geopolitikom i poreznom politikom. Dok se traži izborni pobjednik čini se da, bez obzira na ishod, mirovinska reforma ide dalje, a to je za tržište kapitala najvažnije pitanje. Nažalost, geopolitički rizici, ponajprije sukob u Siriji i izbjegličko pitanje, dodatno su zaoštreni terorističkim činom u Parizu i rušenjem ruskog zrakoplova na turskoj granici. Teško je pobrojati sve implikacije na tržišta koja Capital Two pokriva, ali zasad se manifestira samo ona koja je počela ukrajinskom krizom, slabljenje rublje. Naglasak na politikama, a ne na rezultatima donio je pad Crobexa od -2.60% i pad trgovanja, a likvidnost održavaju RIVP, ADRS P-A i HT. Fond je također izgubio na vrijednosti ali manje nego Crobex, -2,03%. Naša najlikvidnija bankarska dionica, ZABA, studeni je završila u plusu nakon konsternacije koji su izazvali gubici „slučaja Franak". Uzbuđenje oko glasina o preuzimanju Adrisa dovelo je do snažnog rasta redovne dionice i širokog raspona u odnosu na povlaštenu koji se u studenom zadržao. HPB je, nakon uspješne dokapitalizacije po 600 kuna, uvrstila nove dionice na Burzu ali je značajnije trgovanje zasad izostalo. Dok je zbog brzine procesa bilo oportuno minimalni ulog omeđiti na 100 tisuća EUR, za tržište kapitala tj. sekundarno trgovanje bi bilo daleko značajnije da u nekom novom krugu dokapitalizacije upis bude pristupačniji i malim ulagačima pa makar im oporezivali zaradu. Ova konstatacija navodi na misao da država postaje poduzetnik, koji, da bi nešto prihodovao mora ponuditi i neki proizvod pa nas možda nesretni porez ipak uveseli sa nekim novim IPO-om. Naravno, možda se i bez novog kruga dokapitalizacije dionica razigra, ako se neki od upisnika odluči ponuditi svoje dionice na prodaju. Nadamo se da će politički vrtuljak ispričati uspješnu priču na način dokapitalizacija  → „nova narodna dionica" →  dobro korporativno upravljanje → privatizacija →  zarada za ulagače (ali i porezne obveznike), a ne neku novu  tužnu priču kojoj puteve znamo.

Uvođenje poreza na kapitalnu dobit sa zakašnjenjem je ušlo u medijski prostor. Hoće li zadnji mjeseci u godini biti obilježeni ulagačkom predporeznom apstinencijom ili čak suprotno, pojačanom ulagačkom aktivnosti dok su zarade od ulaganja još neoporezive, ostaje za vidjeti. Ulazimo u mjesec koji osim hladnoće, obilježavaju i sve kraći dani sve do zimskog suncostaja kad se trend preokreće, a u ekonomskom smislu, sunce na prozorčiću je rast BDP-a. Ulaganje je dio, ali i zahtjeva cjeloživotno učenje. Podsjetimo se zajedno naših edukacijskih početaka čitankom za prvi razred koju je ilustrirao velikan hrvatske umjetnosti Miljenko Stančić. I da, veselimo se Suncu.

Capital One obveznički fond

Capital One je u studenom ostvario dodatnih +0,37% prinosa čime je prinos od početka godine skočio na +3,16%. Posljednja dva mjeseca su bila relativno pozitivna za obvezničke fondove nakon zastoja koji je nastao krajem rujna. Kao što smo već spominjali prethodnih mjeseci radilo se iznenadnom rastu kamatnih stopa na kunskom novčanom tržištu vezanim za odluku vlade o konverziju CHF kredita u EUR kredite. Studeni ukratko možemo opisati kao mjesec u kojem je prinos došao iz skupljene kamatne stope dok je kretanje cijena bilo neutralno za Fond.

Ako već govorimo o cijenama možemo reći da su cijene dolarskih obveznica RH, a koje još čine jednu od naših osnovnih pozicija u portfelju (oko 25%), blago padala što ne čudi s obzirom da je vjerojatnost da će FED dići stopu u prosincu za 0,25% narasla s 50 na 75% u posljednjih mjesec dana. Naravno dizanje kratkoročne USD stope ne ide u prilog našim dvije do četiri  godine "dugim" obveznicama, ali ipak vjerujemo da ćemo brže skupljati kamatu nego što će cijena padati. Mi dakle vjerujemo da će sljedeća dizanja kamatnih stopa u Americi biti relativno spora. Generalno na svjetskoj razini analitičari vjeruju da će u 2016.-toj godine FED dići stopu 2 do 5 puta po 0,25% s tim da se mi nalazimo u većem taboru koji smatra da će se stope dizati 2-3 puta u 2016 godini. Drugi i najveći dio portfelja nalazi se u kunskim obveznicama (oko 46%). Za taj dio portfelja vjerujemo da ćemo osim kamatnog prihoda vidjeti i rast cijena. Mislimo da slijedi relativno povoljno razdoblje za kunsko tržište u smislu smanjenja kamatnih stopa odnosno rasta cijena obveznica. Razlozi su prije svega izrazito ekspanzivna monetarna politika HNB koja drži kunsku likvidnost na rekordnih 9 mlrd kuna. Posljedica iste politike vidi se i na vrlo dobrom upisu trezorskih papira, smanjenju krakotorčnih repo stopa i već lagano primjetnom rastu cijena kratkoročnih kunskih obveznica.

Bez obzira što vjerujemo u kunu moramo priznati da smo prodali najduže desetogodišnje kunske obveznice (koje su činile oko 10% portfelja)  krajem mjeseca. Razlog je novo očekivano izdanje obveznica za koje vjerujemo da će se desiti oko dospijeća obveznice RH15 tj. oko sredine prosinca. Vjerujemo da ćemo na istom izdanju moći upisati sličnu obveznicu po višem prinosu. Dakle ovog puta naši motivi su čisto oportunistički s tim da postoji rizik da na primarnom izdanju u slučaju velike potražnje nećemo moći dobiti  traženu količinu istih obveznica.  

Money One novčani fond

Nakon nesigurnosti na tržištu povezanih s kreditima vezanim za švicarske franke te izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, kamatne stope na novčanom tržištu su se stabilizirale. Povezano s istim i utjecajem na tržište, HNB obrnutim repo aukcijama i dalje intervenira na tržištu te utječe na kunsku likvidnost banaka. Sudionici tržišta kapitala su u očekivanju novog izdanja državne obveznice dospijeća 2026. denominirane u kunama čije izdanje se očekuje 14. prosinca.

Tijekom studenog održana je jedna aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija RH pri čemu je prinos na jednogodišnje kunske zapise ostao na razini od 1,50%, prinos na polugodišnje zapise 0,55% te tromjesečne zapise na 0,43%. Prinosi na jednogodišnje i tromjesečne eurske trezorske zapise ostali su na razinama od 0,40% i 0,20%. ZIBOR  kamatne stope nisi bilježile značajnije promjene tijekom studenog te su se kretale na razinama od 0,90% dok je jednogodišnja ZIBOR stopa na razinama 2,2%.

Ostvareni mjesečni prinos fonda Money One u studenom iznosi 0,10% dok je prinos od početka godine 0,96%. Struktura imovine fonda se tijekom mjeseca studenog promijenila na način da se udio trezorskih zapisa u ukupnoj imovini fonda smanjili s 52,8% na 35,5% dok je udio depozita i obveznica ostao sličnoj razini kao na kraju listopada; 25,9% te 23,0%. Duracija fonda na kraju listopada iznosi 0,58.

Izvor: InterCapital Asset Management