U jeku pada cijelog tržišta uzrokovanog globalnom pandemijom, volatilnog i nesigurnog tržišta, postavlja se pitanje da li je sada pravo vrijeme za ulaganje?

Logično, idealno bi bilo uložiti novac kada se pad tržišta približi svom kraju, jer su tada najveće prilike za zaradu. Međutim, nitko ne može sa sigurnošću znati da li se u trenutnim okolnostima dno već dogodilo 23. ožujka, tako da je još uvijek prisutan rizik od nastavka pada.

S jedne strane broj novozaraženih osoba je iz dana u dan sve manji te se države polako otvaraju za nastavak poslovanja. S druge strane dogodila se ogromna šteta u globalnim razmjerima koja će svijet povući u recesiju tijekom 2020. godine te je najveće pitanje može li se potražnja vratiti na razine prije pandemije (slika 1) te hoće li nakon otvaranja ekonomija doći do drugog ili pak trećeg vala novooboljelih. Također, tu su Vlade država i centralne banke koje fiskalnim i monetarnim mjerama pokušavaju na sve načine spasiti gospodarstvo te spriječiti da se recesija pretvori u depresiju, a to rade brzinom nikada viđenom u povijesti.

Slika 1 - Mogući scenariji oporavka gospodarstva nakon otvaranja država prema poslovanju

Kako bi se investitori mogli postaviti u vremenima nesigurnosti?

Jedno rješenje je ulaganje u mješovite fondove, koji kombiniraju manje rizične (ali potencijalno i manje profitabilne) i više rizične (potencijalno više profitabilne) klase imovine, odnosno obveznice i dionice. Volatilnost se gleda kao rizik, odnosno ako je veća volatilnost, veći je rizik i vice versa. Prethodna dva mjeseca su tržišta kapitala diljem svijeta doživjela povijesno najveću volatilnost.

Na slici 2 vidi se godišnji prosječan prinos od obveznica koji iznosi 5,8% (crvena crta) u razdoblju od 1990.-2019. godine. Na slici 3 vidimo značajno veću volatilnost (rizik) kod ulaganja u dionice u istom razdoblju, ali sa većim prosječnim prinosom od 8,5%.

Slika 2 - Godišnji prinosi na obveznicama koje predstavlja Bloomberg Barclays Global Index, 1990.-2019.

Slika 3 - Godišnji prinosi na dionicama koje predstavlja MSCI World Index, 2009.-2019.

Slika 4 prikazuje crvenom linijom kako bi izgledalo povijesno kretanje kumulativnih petogodišnjih prinosa ukoliko imovinu uložimo 50% u dionice (MSCI World Index) te 50% u obveznice (Bloomberg Barclays Global Index). Također, možemo vidjeti kretanje kumulativnih petogodišnjih prinosa isključivo od obveznica koje prikazuje plava linija i isključivo od dionica koje prikazuje siva linija, uz uvjet da su njihovi kuponi, kamate i dividende svaki puta reinvestirani. Možemo primijetiti da u periodima kada tržište ima pozitivan sentiment dionice „nagrade" ulagače višestruko višim prinosom nego što bi oni dobili da su ulagali isključivo u obveznice. S druge strane, u vremenima krize obveznice služe kao oslonac čiji prinos u promatranom periodu praktički nikada nije negativan ako gledamo petogodišnje razdoblje investiranja.

Slika 4 - Povijesno kretanje 5-godišnjeg prinosa obveznica i dionica, siječanj 1995. - svibanj 2020.

Alokacija imovine na način koji je prikazan crvenom linijom (50:50) rezultirala je maksimalnim kumulativnim petogodišnjim prinosima od preko 100%, dok je minimalan kumulativni petogodišnji prinos iznosio -4% u istom razdoblju od siječnja 1995. godine do svibnja 2020. godine. Prosječan kumulativni petogodišnji prinos u cijelom razdoblju iznosio je 40%.

Ukoliko dođe do oštrog oporavka na tržištu dionica, mješovitom strategijom hvatamo taj rast, dok nas obveznice drže stabilnima ukoliko dođe do ponovnog pada cijena dionica.

Strategija InterCapital Asset Managementa

Ovisno o osobnim preferencijama investitora, u paleti proizvoda imamo 2 mješovite strategije: