Pozivajući se na izjavu mandatara Tihomira Oreškovića kako mirovinske fondove treba bolje iskoristiti za investiranje u neke strateške programe, Poslovni dnevnik piše da Orešković očito računa kako bi mirovinski fondovi već u kratkom roku milijarde kuna imovine mogli umjesto u državne dužničke papire skrenuti u equity, odnosno u vlasnička ulaganja u projekte nove Vlade.

"To ne podrazumijeva samo novac koji im se slijeva po tekućim uplatama doprinosa. Mirovinski bi fondovi bez problema mogli udjel državnih obveznica svesti sa 70 na 50 posto. Dakle, 15-ak milijardi kuna moglo bi se relativno brzo skrenuti u vlasnička ulaganja. Ali za to im se moraju ponuditi projekti, neslužbeno govori jedan od predstavnika fondova", piše Poslovni dnevnik i dodaje kako navedeni izvor kaže da za to nisu nužne ni posebne regulatorne prilagodbe.

I prema postojećoj regulativi vezanoj uz ulagačka ograničenja fondovi mogu uložiti do 15 posto imovine fonda u infrastrukturne projekte.

Prema izvorima banke.hr imovina hrvatskih mirovinskih fondova u 2014. je dosegnula 20 posto BDP-a. Gledajući prema tom kriteriju, domaći mirovinski fondovi među jačim su europskim okvirima, naročito u srednjoj i jugoistočnoj Europi, pa ne čude periodične najave o povlačenju tih sredstava u državni proračun, uključujući i najnovije iz redova Mosta koje su aktualizirale raspravu o II. mirovinskom stupu.

Razmatrajući koji bi potencijalni projekti mogli biti zanimljivi mirovinskim fondovima, Poslovni dnevnik podsjeća na niz energetskih i infrastrukturnih projekata o kojima se u nas već duže govori, kao što su Plomin C ili nove hidroelektrane. Na mirovinske fondove kao na neke od glavnih investitora računalo se i prilikom najave javne ponude dionica Hrvatske elektroprivrede, kao i projekta monetizacije javnog duga vezanog uz autoceste.

No, sigurno je da je za njihov jači ulagački angažman u nedužničke oblike imovine, a time i doprinos smanjenju javnog duga ključno pitanje ponude privatizacijskih i/li investicijskih projekata. Ako oni postoje, pitanje strukture imovine u smislu raspoloživog ulagačkog potencijala je više tehničke naravi. U slučaju većih, odnosno financijski zahtjevnijih projekata najmanja bi prepreka bila riješiti pitanje načina plaćanja, odnosno hoće li to biti ′keš′ ili možda državne obveznice iz portfelja fonda. U oba slučaja rezultat bi bilo smanjenje javnog duga za odgovarajući iznos, zaključuje Poslovni dnevnik.