Kako se može razaznati iz pojašnjenja, 1000A bit će izloženiji rizičnijoj imovini, poput dionica, a 1000C ulagat će u sigurniju imovinu. "Štednja u Croatia osiguranje 1000A dobrovoljnom mirovinskom fondu namijenjena je mlađim osobama i svima onima koji su skloni preuzimanju umjerene razine rizika s ciljem mogućnosti ostvarivanja više razine povrata. Štednja u Croatia osiguranje 1000C fondu namijenjena je osobama koje će zbog svoje dobi ili drugih razloga štedjeti u fondu kroz kraće razdoblje kao i svima onima koji sigurnost uloga stavljaju ispred mogućnosti ostvarivanja viših povrata na uložena sredstva", pojašnjavaju iz CO-a. Strategija ulaganja konzervativnijeg fonda takva je da će fond uglavnom ulagati u instrumente s fiksnim prinosom.

S druge strane, 1000A po svojoj je naravi mješoviti fond čija je strategija ulaganja izloženost dioničkim tržištima te obvezničkim i novčanima tržištima u ciljano jednakim omjerima (50 posto dionica te 50 posto obveznica i instrumenata tržišta novca). Početak rada novih fondova bit će objavljen na internetskim stranicama, poručuju iz CO-a. Kada počnu s radom, bit će to prvi novi dobrovoljni fondovi u više od desetljeća. Naime, najstariji fond iz III. stupa je Raiffeisen DMF koji datira iz 2. kolovoza 2002. godine. Allianz ZB (AZ) svoja dva fonda osnovao je u rujnu, odnosno prosincu 2003. godine, a Croatia osiguranje 28. listopada te godine. Najmlađi su Ersteovi dobrovoljni fondovi osnovani 16. ožujka 2005. godine.

U tih 15 godina rada u ukupno šest fondova prikupljeno je 3,58 milijardi kuna imovine, a u njima za dodatnu mirovinu štedi 265.062 člana, kako pokazuju Hanfini travanjski podaci. Članovima je najbrojniji AZ Profit u kojem štedi malo manje od 100.000 ljudi, a najmanje ih je u Erste Plavom Expert, gotovo 20.000. Postojeći fond Croatia osiguranja broji 24.228 članova. Međutim, u posljednje vrijeme primjetan je sve veći interes građana za učlanjenje u dobrovoljne mirovinske fondove.

Naime, u prva četiri ovogodišnja mjeseca u III. je stupu počelo štedjeti 8013 novih članova. Za usporedbu, u istom lanjskom razdoblju u dobrovoljne se fondove učlanilo 6095 novih članova. Financijski stručnjak Vjeko Peretić tumači kako se stalni pad pasivnih kamata očituje kroz ponudu kamata na oročenja koje praktički ne daju prinos, ako uključimo čak i niske stope inflacije, ali i porez i prirez na ostvarene prinose.

"To izravno utječe i na one koji razmišljaju dugoročno, pa se građani konačno, ali još uvijek u premalom postotku, informiraju o boljim načinima dugoročnog zbrinjavanja financijske sigurnosti poput dobrovoljne mirovinske štednje ili polica životnih osiguranja s dodatnim benefitima", ocjenjuje Peretić. Kao i CO, samo jedan dobrovoljni fond ima i Raiffeisen. No, u tom društvu tvrde kako nemaju konkretnih planova osnivanja novih otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova. "Kao i proteklih nekoliko godina, i u prvoj polovici 2017. godine bilježimo kontinuirani rast, kako broja novih članova tako i imovine Fonda. U prvih pet mjeseci dobrovoljnu mirovinsku štednju započelo je više od 3400 članova, a u istom razdoblju, u Fond je uplaćeno 42 milijuna kuna", poručuju iz Raiffeisena.

Prijevremeno umirovljenje

Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo d.d. (RMOD) uvelo je u ponudu novi mirovinski program dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. U dosadašnjoj ponudi postoji privremena mirovinu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, koju je bilo moguće ugovoriti na razdoblje od 5 do 15 godina i doživotne mirovine. Sada su u ponudi dvije privremene mirovine dobrovoljnog mirovinskog osiguranja - pojedinačna privremena starosna mirovina koju je moguće ugovoriti na rok od 10 do 20 godina te pojedinačna ubrzana privremena starosna mirovina koju je moguće ugovoriti na rok od pet godina kod koje se isplaćuju se uvećani anuiteti u prve dvije godine.