"ZIBOR (engl. Zagreb Interbank Offered Rates) - indeksi koji služe kao referentne vrijednosti na hrvatskom tržištu - neće se moći koristiti nakon 1. siječnja 2020. i moraju biti zamijenjeni. ZIBOR, naime, neće biti usklađivan s Uredbom (EU) br. 2016/1011 (EU Benchmarks Regulation - BMR) koja u cilju pravilnijeg funkcioniranja unutarnjeg tržišta, osobito financijskih, kao i veće transparentnosti te zaštite potrošača i ulagača, do početka 2020. traži prilagodbu svih referentnih kamatnih stopa ili vrijednosti u Europskoj uniji novim zahtjevima u pogledu administriranja i autorizacije", navodi se u priopćenju Hrvatske narodne banke (HNB).

Odlučile su to, napominju iz HNB-a, banke koje sudjeluju u izračunu ZIBOR-a, obrazloživši odluku skorim uvođenjem eura te visokim financijskim i drugim zahtjevima za održavanje ZIBOR-a u skladu s novom regulativom. O tome je Hrvatska udruga banaka (HUB) obavijestila HNB, instituciju nadležnu za nadzor nad referentnim kamatnim stopama i davanje odobrenja administratorima u Hrvatskoj.

Inače, službeni izračun ZIBOR-a po dospijećima provodi se temeljem izračuna prosječnih vrijednosti kamatnih stopa osam najvećih hrvatskih banaka iskotiranih na Reuters sustavu te se ZIBID i ZIBOR stope objavljuju svakog radnog dana na internet stranicama Hrvatske udruge banaka (HUB). Zastupljenost ZIBOR-a u odnosu na druge referentne kamatne stope je niska te je, prema podacima HNB-a, udio kredita s promjenjivom kamatnom stopom odobrenih uz ZIBOR krajem rujna ove godine bio 1,1 posto.

Iz HNB-a ističu i kako su, s obzirom da nije izgledno da će nov zahtjev za administriranje ZIBOR-a biti podnesen do krajnjeg roka - 31. prosinca 2019. godine, zatražili od banaka koje koriste ZIBOR da bez odgode pokrenu proces zamjene te referentne kamatne stope, uz pravovremeno i obuhvatno informiranje klijenata o tom procesu. Zatražili su i da o poduzetim aktivnostima redovito obavještavaju središnju banku, uključivo o alternativama koje će ponuditi svojim klijentima.

Kada je riječ o ugovorima s potrošačima, s obzirom da navedena uredba EU-a naglasak stavlja upravo na tu grupu klijenata, kako zamjenom ne bi bili dovedeni u nepovoljniji položaj, HNB pred banke postavlja nekoliko zahtjeva.

Tako od banaka zahtijeva da potrošaču omogući refinanciranje kredita i prijevremeni raskid ugovora o depozitu bez naknade te da mu se dostave najmanje dvije alternativne ponude.

Ako ponude podrazumijevaju nove (zamjenske) parametre promjenjivosti, HNB od banaka traži da potrošaču dostave povijesni pregled kretanja ponuđenih alternativnih parametara promjenjivosti kamatne stope, i to najmanje za razdoblje unatrag pet godina i jasno istaknu rizike koji proizlaze za potrošača kod izbora bilo kojeg od ponuđenih novih parametara promjenjivosti.

Kod ugovora o kreditu, potrošaču valja dostaviti i simulaciju otplatnog plana za preostalo razdoblje trajanja ugovora i to za konkretne ponude kreditne institucije, a iz koje se može jasno prepoznati utjecaj na mjesečni iznos rate/anuiteta za potrošača.

Neovisno o izdvojenim konkretnim ponudama, potrošaču treba ukazati na mogućnost refinanciranja kredita i prijevremenog raskida ugovora o depozitu bez naknade, a kod depozita priznavanje ugovorene kamate do trenutka prijevremenog raskida ugovora.

HNB također traži da se potrošača obavijesti o roku do kojeg može sklopiti dodatak ugovoru, kao i o tome gdje i kada može pristupiti sklapanju dodatka ugovoru te da mu se jasno ukaže na posljedice u slučaju da se ne odazove pozivu kreditne institucije na reguliranje (aneksiranje) ugovora.

Naposljetku, banke trebaju potrošaču dati dovoljno vremena za razmatranje ponuđenih mogućnosti i donošenje informirane odluke, nakon primitka obavijesti i poziva na sklapanje dodatka ugovoru, ističu iz središnje banke.

Iz HNB-a također napominju da banke poziv na aneksiranje ugovora potrošačima moraju dostaviti najkasnije 40 dana prije datuma prvog usklađivanja kamatne stope u 2020. godini za jednomjesečni i tromjesečni ZIBOR, odnosno najkasnije do 30. ožujka za šestomjesečni ZIBOR.

ZIBOR slabo zastupljen u odnosu na druge referentne kamatne stope

Prema raspoloživim podacima, ZIBOR se pretežito koristi pri ugovaranju u kreditnim odnosima, zatim u depozitnim (kod oročenih depozita), kao i za određivanje cijene financijskih instrumenata i izvedenica, pri čemu je njegova zastupljenost u odnosu na druge referentne kamatne stope niska, napominju iz HNB-a.

Tako navode da se udio kredita s promjenjivom kamatnom stopom odobrenih uz ZIBOR u razdoblju od listopada 2017. do rujna 2019. kretao od 0,77 posto do 1,3 posto, a na kraju rujna 2019. bio je 1,1 posto (1,77 milijardi kuna).

Po podacima središnje banke, krajem rujna ove godine kod kredita banaka odobrenih uz promjenjivu kamatnu stopu najveći udio ima Euribor, 42,9 posto (69,5 milijardi kuna), a slijedi NRS s udjelom od 28,5 posto (46,2 milijarde kuna).

Od ukupno 1,77 milijardi kuna kredita odobrenih uz kamatnu stopu vezanu uz ZIBOR, najveći udio imaju krediti odobreni trgovačkim društvima - 83,7 posto (1,49 milijardi kuna), slijedi sektor kućanstava (uglavnom obrtnici) s udjelom 10,4 posto (gotovo 186 milijuna kuna), a udio od 5,8 posto imaju ostali sektori (financijske institucije i država).