Hanfa je u petak objavila podatke o poslovanju pet fondova za gospodarsku suradnju, čija je neto imovina, koja se pretežno odnosi na potraživanja na osnovi naknade za upravljanje u prvih šest ovogodišnjih mjeseci, iznosila 6,04 milijuna kuna. Do kraja godine fondovi bi tako mogli zaraditi i više od 12 milijuna kuna. S 2,13 milijuna kuna neto imovine prvo je mjesto od pet FGS-ova zauzeo Alternative Private Equity na čelu sa Zoranom Zemlićem, a Quaestus Private Equity Kapital II Borislava Škegre drugi je sa 1,7 milijuna kuna vrijednim naknadama za upravljanje. Planirana veličina tih fondova je 600, odnosno 540 milijuna kuna.

Na ostala tri fonda, Honestas, Nexus i Prosperus, odnosi se ostatak od nešto više od dva milijuna kuna. Planirana veličina svih fondova iznosi 2,05 milijardi kuna, od čega će milijardu osigurati kvalificirani ulagatelj, odnosno država preko HBOR-a. Fondovi za gospodarsku suradnju nedavno su najavili kako će osim u privatne kompanije ulagati i u one u državnom vlasništvu, no još uvijek se službeno ne zna o kojim je projektima riječ. Zasad je za ulazak fondova rizičnog kapitala zainteresiran Varteks iz kojega su za Business.hr potvrdili kako je to jedna od opcija koje razmatraju jer bi omogućila priljev svježeg kapitala nužnog za stabilizaciju i razvoj poslovanja tvrtke.

Među tvrtkama na koje su FGS-ovi bacili oko, osim Badela i Croatia Airlinesa, spominjao se i ACI, no iz te su kompanije nekoliko puta poručili kako za takav obliku suradnje nisu zainteresirani jer su u stanju sva ulaganja financirati vlastitim novcem, bez kreditnih zaduživanja. Od 2005. godine do danas u ACI je uloženo 260 milijuna kuna, i to iz vlastitih sredstava, te za sada nema potrebe za dodatne vrste vanjskih ulaganja, poručili su nedavno iz te kompanije za Business.hr. Iako su neki analitičari pozdravljali ulaganje u ACI, budući da je riječ o kompaniji sa stabilnim poslovanjem, ta opcija za sada nije u igri. Pet fondova gospodarske suradnje počelo je raditi u ožujku prošle godine, a raspolažu s dvije milijarde kuna prikupljenih po principu da na svaku kunu države isti iznos trebaju uložiti i privatni ulagači.