Novi francuski predsjednik Francois Hollande, koji je na nedjeljnim predsjedničkim izborima pobijedio aktualnog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, izabran je sa 51,67 posto glasova.

Konzervativna Nova demokracija i socijalistička stranka PASOK, koje dominiraju grčkom politikom već desetljećima, zajedno su osvojile manje od 40 posto od ukupnog broja glasova.

Grčki i francuski izbori očekivano su utjecali na svjetske burze jer je Hollande u kampanji isticao potrebu da se više fokusira na gospodarski rast za smanjenje javnog duga za razliku od štednje, koja je glavni politički recept tijekom tri godine europske dužničke krize. S druge strane, u Grčkoj su birači donijeli strmoglave gubitke vladajućoj koaliciji, otvarajući pitanja o tomu kako će se provoditi program štednje te problematične zemlje, a vladajuća koalicija doživjela je oštar pad potpore u korist stranaka krajnje ljevice i desnice koje se odlučno protive uvjetima koje su za sanaciju grčkih dugova postavili EU i MMF.

Financijska disciplina

Mnogi ekonomisti i tržišni stratezi kažu da će Hollande vjerojatno nastaviti politiku održavanja fiskalne discipline te nastojati zadržati dobre odnose s Njemačkom, a neki ističu i početne trzavice s Angelom Merkel.

"Europa nas gleda. U trenutku kada je proglašen rezultat, siguran sam da je u mnogim europskim zemljama došlo do olakšanja, nade, ideje da štednja više ne može biti jedina mogućnost", kazao je Hollande pred pristašama u svojem stožeru u Tulleu u jugozapadnoj Francuskoj.
Novoizabrani predsjednik kazao je da će njegov prvi posjet inozemstvu biti rezerviran za njemačku kancelarku Angelu Merkel. Hollandeu je prioritet složiti se o paktu proračunske discipline, namijenjenu zaustavljanju krize eura, te mu dodati stavku o gospodarskom rastu.

Agencija Standard & Poor's izvijestila je da pobjeda Francoisa Hollandea na predsjedničkim izborima u Francuskoj neće u kratkoročnoj perspektivi utjecati na rejting i prognozu te zemlje.

Redovni profesor političke ekonomije na Fakultetu političkih znanosti Luka Brkić tvrdi kako u francuskim izborima nema ništa novo i realno je da će tržišta reagirati na ovakve promjene. Prema njegovim riječima, treba vidjeti kakve će mjere novi francuski predsjednik Francois Hollande provesti jer „jedno je predizborna priča, a drugo kad novi predsjednik stvarno dođe na vlast".

„Eurozona je pod znakom pitanja upravo zbog odnosa sada bivšeg predsjednika Nicolasa Sarkozyja i njemačke kancelarke Angele Merkel pa je prema tomu glavni motor te priče bila relacija Bon - Pariz", rekao je Brkić te dodao će novonastali dijalog između Merkel i Hollandea biti malo tvrđi.

Brkić ipak tvrdi da u tom odnosu neće biti radikalnijih promjena te poručuje da se eurozona mora mijenjati jer je očito da poduzimane mjere nisu recept za izlazak iz krize.

Gubitak za Njemačku?

Politički analitičar Davor Gjenero istaknuo je činjenicu da će se promijeniti odnos unutar Europskog vijeća te da trenutačno odnos 'Merkozy' nestaje, a Angel Merkel najviše gubi.

„Od francusko-njemačkog savezništva najviše je koristi imala Njemačka", rekao je Gjenero te dodao kako će se Grci o novoj koaliciji dogovoriti do ljeta jer nemaju manevarskog prostora. Prema njegovim riječima, Grci se vraćaju na staro, tj. na politiku Georgesa Papandreua.

Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta Zagreb smatra da je dolazak Francoisa Hollandea na vlast negativna vijest za Europsku uniju te upozorava da treba razlikovati predizbornu retoriku od operativnih poslova. Lovrinčević upozorava na moguće snižavanje francuskog kreditnog rejtinga, što će se odraziti na periferne zemlje te za zemlje koje će pristupiti Europskoj uniji među kojima je i Hrvatska.

„Stvorit će se dva bloka, jedan koji će zagovarati njemački pristup i oko njega će se okupiti zemlje 'zdravih ekonomija', te one koje će stati uz francuski blok", rekao je Lovrinčević te istaknuo da će upravo zbog toga doći do zaoštravanja odnosa.

Inače, Europska tržišta dionica oslabila su u ponedjeljak nakon što su rezultati izbora u Francuskoj i Grčkoj očitovali ljutnju javnosti zbog mjera štednje, pa su ulagači posumnjali u sposobnost eurozone da riješi dužničku krizu. Indeks Frankfurtske burze DAX bio je oko podneva na gubitku 0,6 posto i iznosio je 6.520 bodova dok je pariški CAC oslabio 0,2 posto i kliznuo je na 3.156 bodova. Grčko tržište dionica tako je oslabilo čak 6,2 posto, spustivši se na najnižu razinu od sredine siječnja. Grčki bankovni sektor izgubio je na vrijednosti čak 14 posto.