Porez na neiskorištenu imovinu, čije je uvođenje od 2013. najavio ministar financija Slavko Linić, hrvatske bi banke u konačnici mogao stajati mnogo više nego što se sada misli, piše Jutrarnji list.

Cijene stanova u Hrvatskoj razmjerno su visoke unatoč krizi, a upućeni tvrde da prave krivce za to treba tražiti u bankama, koje su u politici kreditiranja stanogradnje 'zabetonirale' cijene kvadrata.

Stoga se bankama, čak i u krizi, više isplati odobravati reprograme kredita građevinarima, nego pristajati na veću korekciju cijena, nadajući se kako će doći kraj krize i s njim novi procvat tržišta.

Na našem tržištu nekretnina, prema nekim podacima, neprodano stoji oko 15.000 stanova. Grube računice pokazuju da bi značajnije rušenje cijene stanova - za 20 ili 30 posto - banke u konačnici moglo koštati i više stotina milijuna eura.

Stoga bi uvođenje poreza na imovinu za posljedicu moglo imati i veliko čišćenje bilanci banaka, u kojem bi one zapisane iznose morale uskladiti s novim, stvarnim stanjem na terenu. Zbog toga bi cijene stanova u Hrvatskoj prvi put značajnije mogle pasti.