Još prije desetak godina Poličnik je bio samo malo naselje na kraju grada. Mladi su zbog posla odlazili u Zadar, komunalne infrastrukture nije bilo, planovi za budućnost postojali su tek na papiru. Iako se od Zadra odvojio još 1993., gospodarskog napretka nije bilo. Danas je Poličnik, kaže načelnik općine Davor Lončar, najpoželjnije mjesto za život i rad u kontinentalnom dijelu Zadarske županije. Samo je izvozom u devet ovogodišnjih mjeseci ostvario 43,2 milijuna eura, dok je, primjerice, županijsko središte Zadar zaradilo dvostruko manje - 20 milijuna eura. "Sredinom devedesetih nismo imali ni pošten radni stol na kojemu bismo mogli napisati planove. Kad je 1997. bilo poznato da će autocesta proći pokraj nas, shvatili smo da je to prilika koju ne smijemo propustiti. Znali smo da će mnoge tvrtke napustiti zadarski Poluotok i u tome smo prepoznali svoju šansu", objašnjava Lončar.

Kandidiraju i za novac EU
Pametnim i dalekovidnim promišljanjem općina je podijeljena u pet poslovnih zona namijenjenih malom poduzetništvu, trgovini i proizvodno-skladišnoj djelatnosti. Zona Murvica IK komunalno je opremljena, u zoni Murvica Jug izvode se komunalni radovi i do veljače 2012. sve bi trebalo biti gotovo. Zona Murvica Zapad u pripremi je projektne dokumentacije za infrastrukturu koju općina planira kandidirati na natječajima pretpristupnih fondova EU. Poslovna zona Grabi, koja je dosad ostvarila 40-postotnu popunjenost, u cijelosti bi trebala biti dovršena za pet godina. Zbog velika interesa novih ulagača ta će se zona širiti za dodatnih 55 hektara. Osim toga zbog dobra zemljopisnog položaja i prometne povezanosti planiraju otvaranje bescarinske i logističke zone. "Naša je računica bila jednostavna: ako želimo nešto dobiti, moramo nešto i dati. Ponudili smo dobre cijene uređena zemljišta, primjerice 25 eura po četvornome metru u Murvici IK, gdje je prvi došao austrijski Metro, ili 18 eura za četvorni metar u zoni Murvica Jug. Osim toga imamo najnižu cijenu komunalnog doprinosa po prostornome metru u Hrvatskoj. Kad se sve zbroji, dosad smo uložili 81 milijun kuna, što je puno za ovako malu općinu, ali sve nam se vratilo", kaže načelnik.

Iz općinskog proračuna u opremanje zona svake se godine izdvaja 60-70 posto, a novac koji se vraća kroz komunalne doprinose općinska uprava ulaže dalje u podizanje standarda svih sela i obnovu infrastrukture koja opet privlači nove ulagače. Sada na području Poličnika posluje 47 malih i velikih poduzetnika iz cijele Hrvatske, ali i inozemstva. Sve su ceste asfaltirane, uveden je vodovod, plinofikacija je u trećoj fazi i za otprilike dvije godine cijela će općina, i gospodarstvo i kućanstva, biti opskrbljena plinom, što će mnogima pojeftiniti proizvodnju. "Austrijski Metro otvorio je vrata drugima. Prije njega tu je bio samo Aluflexpack. Slijedili su ih Nec, Marikomerc, Sas Vektor, Kemoplast, Knežević Medita, Oceanus, Alira, Dalmat, Magros.... Svi oni otvaraju radna mjesta, što nam je, kad smo počinjali sa zonama, bio krajnji cilj pa je danas u Poličniku stopa nezaposlenosti vrlo niska", kaže Lončar.

Dvjestotinjak nezaposlenih
Na 4500 stanovnika nezaposlenih je, naime, dvjestotinjak. "Među njima je i stotinjak onih koji nikada neće raditi, ali to je druga tema. Nama je najvažnije da je zaustavljeno iseljavanje domicilnoga stanovništva i da dolaze nove obitelji iz Zadra i cijele Hrvatske. U posljednjih desetak godina podneseno je između 500 i 600 zahtjeva za gradnju obiteljskih kuća", nabraja Lončar uspjehe i ističe da Poličnik ne gradi zone samo za sebe jer oni ionako nemaju dovoljno radne snage koja bi se mogla zaposliti u svim zonama. Kada se potpuno opreme tri zone u Murvici, Poličnik će dobiti još veći gospodarski potencijal, stabilnost i konkurentnost u privlačenju svjetskoga kapitala te otvoriti 1500-2500 novih radnih mjesta.  
Obnovili škole, sagradili vrtiće...
Općina Poličnik obnovila je sve školske zgrade, uvela grijanje i informatički ih opremila. Sagrađena su dva vrtića u kojima se zaposlilo 14 ljudi, uređeni su sportski objekti, pet domova kulture, ambulanta, ljekarna.... Stipendije dobiva 68 studenata, a za 400 učenika osigurano je sufinanciranje prijevoza do škola. Sve to, kaže Lončar, bilo bi nemoguće da nisu stvoreni preduvjeti za gospodarski razvoj.

Dolaze Slovenci
Pripremaju papire za Lesninu
Projekt na kojemu općina trenutačno radi jest dovršetak prikupljanja papira za dolazak Lesnine, najvećega slovenskog proizvođača i distributera namještaja. Na 22.000 četvornih metara Lesnina će graditi halu u kojoj će se smjestiti proizvodnja, distribucija, prodaja i skladište, a posao će naći 180 radnika. Najkasnije do travnja 2012. riješit će se projektna dokumentacija i lokacijska dozvola, a otvaranje se očekuje do kraja sljedeće godine. Dogovorili smo da će prioritet u zapošljavanju imati ljudi iz Poličnika, no posla će biti i za druge, kaže Lončar. 

U Europu i bez pomoći države
Aluflexpack je najstarija tvrtka na području Poličnika. Najveći je izvoznik u Zadarskoj županiji, sama pokriva gotovo 50% izvoza. Kao dioničko društvo djeluje od 2001. i u stopostotnom je vlasništvu Hypo banke. U dvjema tvornicama, u Umagu i Poličniku, zapošljava više od 400 radnika. "Savitljivom ambalažom i prerađenom aluminijskom folijom opskrbljujemo mljekarsku, farmaceutsku, prehrambenu, mesnu i konditorsku industriju. Ukupna proizvodnja ove će godine dosegnuti 77 milijuna eura, od čega se 20% odnosi na domaće tržište, a 80% na inozemstvo. Kako smo glavni dobavljači vodećih hrvatskih tvrtki poput Podravke, Kraša, Vindije, Agrokora, TDR-a, Coca-Cole, Plive, shvatili smo da se ovdje više nemamo kamo širiti i okrenuli smo se Europi, ponajprije na Njemačku, Češku, Poljsku, Slovačku, Italiju, Dansku, gdje našu robu prodajemo, primjerice, Ferreru, Nestleu, Parmalatu", kaže Ivo Pastuović, član Uprave Aluflexpacka. Kaže da bi vani bili uspješniji kad bi imali potporu države. Kao primjer otežana plasiranja proizvoda u zapadnoj Europi navodi loše uređene odnose Hrvatske s državama članicama EFTA-e. "Kako Hrvatska još nije u Europskoj uniji, a sa zemljama EFTA-e nema potpisane sve sporazume, na našu robu, kada dođe na teritorij Švicarske ili Lihtenštajna, ako je ne prodamo u tim zemljama nego je izvozimo dalje u Europsku uniju, plaćamo dodatnih 7 posto carine. Eto, to vam je primjer koliko se pomaže izvozu, koliko netko, dok su se potpisivali pretpristupni ugovori s EU, nije mislio i na te 'sitnice'. Srbija, BiH, Makedonija pak imaju potpisane te ugovore, a nisu ni blizu EU", ljuti se Pastuović i kaže kako unatoč tome do 2015. planiraju dosegnuti 100 milijuna eura prometa.