Javni dug Hrvatske po metodologiji ESA 2010 krajem lipnja ove godine dosegnuo je rekordnih 329,6 milijardi kuna, što je 32,4 milijarde više nego na kraju lipnja lani, dok je njegov udjel u BDP-u narastao na 85,3 posto.

Povećanje javnog duga posljedica je odgovora na krizu uzrokovanu pandemijom koja je - uslijed snažnog pada prihoda proračuna izazvanog nepovoljnim gospodarskim kretanjima te financiranja gospodarskih mjera za ublažavanje krize u sklopu vladinih mjera potpore za očuvanje zaposlenosti - značajno povećala državne potrebe za financiranjem, ističu analitičari Raiffeisen banke (RBA).

Otpis javnih davanja

Dodaju i da je pad proračunskih prihoda najvećim dijelom rezultat otpisa javnih davanja odnosno poreza na dohodak i socijalnih doprinosa te poreza na dobit. Dug opće države porastao je u odnosu na kraj 2019. godine za 36,7 milijardi kuna.

Na kraju lipnja udjel javnog duga u BDP-u dosegnuo je 85,3 posto, što je za 12,1 postotnih bodova više u odnosu na kraj 2019. godine, navode iz RBA. U odnosu na lipanj 2019. udjel javnog duga uvećan je za otprilike 9 postotnih bodova.

Struktura javnog duga na kraju prvog polugodišta pokazuje da je unutarnji dug opće države iznosio 215,8 milijardi kuna ili 9,5 posto više u odnosu na kraj 2019., a uz rast na stavkama kratkoročnih i dugoročnih vrijednosnih papira i unutarnji krediti središnje države porasli su za 6,3 milijarde kuna ili 16,5 posto.

Vanjska komponenta krajem lipnja bila je na razini 113,8 milijarde kuna, što je 18,9 posto više u odnosu na kraj 2019. godine te je najvećim dijelom rezultat porasta inozemnog duga središnje države po osnovi dugoročnih vrijednosnih papira i kredita.

Dodatno zaduženje

Iz RBA podsjećaju da je u prvom tromjesečju na obvezničkom tržištu država izdala 15 milijardi kuna izdanja, potom početkom svibnja na domaćem tržištu 1,45 milijardi eura vrijedno izdanje te u lipnju na inozemnom tržištu dvije milijarde eura euroobveznica.

Navode i da se početkom srpnja država na hrvatskom tržištu kapitala zadužila za dodatnih pet milijardi kuna. Tako je Vlada do sada u ovoj godini izdala 4,1 milijardu eura obveznica na lokalnom tržištu te dvije milijarde eura euroobveznica u lipnju.

Po podacima Vlade, za dosadašnje mjere pomoći gospodarstvu ukupno je isplaćeno 6,3 milijarde kuna, dok će za nastavak mjera do kraja godine biti potrebno izdvojiti oko 800 milijuna kuna. Mjere će se financirati sredstvima iz državnog proračuna.

Analitičari RBA kažu da ohrabruje što će dio sredstava biti kompenziran iz EU-ovih fondova, ali konstatiraju da će ovogodišnja fiskalna slika ipak biti značajno narušena, uz rast javnog duga i povratak fiskalnog salda u negativno područje.

„Uz pad gospodarstva, omjer javnog duga u BDP-u u ovoj će se godini ponovo vratiti na razine iznad 85 posto, zadnji put zabilježene 2016. godine. Time će biti i zaustavljen trend smanjivanja omjera javnog duga i BDP-a koji je trajao kontinuirano od 2014. U 2021. godini, s očekivanim oporavkom gospodarstva te manjim potrebama za financiranjem očekujemo i povratak omjera duga opće države u odnosu na BDP prema nižim razinama", zaključuju analitičari RBA.