Država se ove godine planira zadužiti za 26,7 milijardi kuna, čime će se refinancirati dospjeli dug i financirati deficit. Prvo zaduženje u prvom tromjesečju obavit će se zbog dospijeća na naplatu obveznice vrijedne 750 milijuna eura. No u Ministarstvu financija birat će trenutak izlaska na tržište jer ne bi htjeli da zaduženje bude skuplje zbog vanjskih čimbenika, kao što su trenutačni nemiri u nekim zemljama. Smatraju i da dodijeljeni niži rejting od Standard&Poorsa ne bi trebao biti ključan za cijenu zaduženja, zbog završetka pregovora s EU, a što bi trebalo ohrabriti ulagače.

U Ministarstvu financija smatraju da je orijentacija na zaduženje na domaćem tržištu potrebna, ali ne u mjeri koja bi mogla potisnuti privatne potrebe. Javni dug, prema neslužbenim podacima, na kraju prošle godine iznosio je 137 milijardi kuna, ali postoji velika opasnost da se on poveća za gotovo 12 milijardi kuna, koliko iznose jamstva za domaće škverove. No taj iznos ne bi odmah opteretio dug jer će ga Vlada, kao i do sada, reprogramirati. Taj problem traje više od desetljeća, a ako sada restrukturiranje bude uspješno, nestat će i problemi s jamstvima.

Ukupna jamstva države iznose 57 milijardi kuna, od čega se 13,7 milijardi odnosi na HBOR, a ostalo na škverove, HAC, HC, ARZ i HŽ. Dugu od 26,7 milijardi kuna treba pridodati i onaj kratkoročni na temelju trezorskih zapisa koji iznosi oko 20,7 milijardi kuna. Plan je Ministarstva financija u budućim zaduživanjima produljiti ročnost duga i uvesti zaštitni mehanizam od valutnog rizika, posebno na dug u dolarima.