Završetak jednog i početak drugog razdoblja održavanja obvezne pričuve banka nije donio mnogo promjena na novčanom tržištu u ovome tjednu. Ponuda je cijeli tjedan nadmašivala potražnju za kratkoročnim pozajmicama koja je u pojedinim danima ostala i nepodmirena, zahvaljujući neusklađenosti oko uvjeta kreditiranja. Likvidnost sustava i dalje se nalazi na iznimno visokoj razini, što su odražavala i kretanja kamatnih stopa, ali i plasman novčanih viškova banaka u prekonoćne depozite kod središnje banke.

Na samom početku novog razdoblja obvezne pričuve prinosi svih dospijeća ZIBORA očekivano su zabilježili rast koji je još uvijek skroman. Već uobičajeno u takvim uvjetima HNB je preskočila obratnu repo aukciju unatoč prošlotjednom odljevu likvidnosti iz sustava (na osnovu izdašne aukcije trezorskih zapisa). I u ovome tjednu održana je aukcija trezorski zapisa i u kunama i u eurima, s tim da su prinosi na kunska izdanja u odnosu na prethodni tjedan zabilježili rast.

Prinos na jednogodišnji trezorski zapis s valutnom klauzulom ostao je na razini od 4,7%. Dobra razina likvidnosti te još uvijek atraktivni spread u odnosu na isto dospijeće euribora podražavaju potražnju za ovim kratkoročnim državnim vrijednosnim papirima. Država je ovotjednim izdanjem trezorskih zapisa pokrila u cijelosti dospijeće kratkoročnog duga. Interes investitora i dalje nadmašuje ostvareni iznos emisije. Ipak, primjetan je pad omjera između ponude i potražnje (na 1,5, najniže od početka ovog tromjesečja) što je i očekivano obzirom na relativno visoko dospijeće javnog kratkoročnog duga do kraja godine odnosno visokih potreba države za refinanciranjem svojih obveza. U tjednu pred nama ne očekujemo značajniju promjenu na tržištu, dakle relativno skromne volumene trgovanja, niske kamatne stope te izostanak redovite repo aukcije središnje banke.

Na domaćem deviznom tržištu već sami početak tjedna donio je relativno snažne aprecijacijske pritiske na domaću valutu i pad tečaja s 7,28 kuna za euro prema razinama od 7,26 kune za euro. Posljedica je to povećane bankovne ponude eura (uzrokovane posljednjim zaduživanjem korporativnog sektora na inozemnom tržištu kapitala). Iako je bila prisutna, potražnja korporativnih klijenata za devizama nije uspjela zaustaviti pad tečaja EUR/HRK.
Aprecijacijski pritisci nastavili su se do sredine tjedna kada se tečaj stabilizirao na razinama oko 7,265 kuna za euro, da bi u drugoj polovici tjedna ipak bilježili rast tečaja kune u odnosu na euro. S obzirom na relativno niske razine tečaja (srednji tečaj EUR/HRK na najnižim je razinama u posljednjih mjesec dana) na tjednoj i na mjesečnoj razini očekujemo rast tečaja, odnosno prevladavanje deprecijacijskih pritisaka na kunu koja bi do kraja godine mogla ipak dosegnuti razinu od 7,35 kuna za euro.