Industrija osiguranja sve više se fokusira na dobrovoljna zdravstvena osiguranja, i to posebno na policu dopunskog osiguranja. Branša ocjenjuje da je to tržišna niša u kojoj je najizgledniji rast premije, pa tu vrstu police posljednjih tjedana počinje nuditi sve više osiguravatelja.

U Hrvatskoj je za 2015. u toj kategoriji ugovoreno 43,9 milijuna eura premije. U Sloveniji, gdje je populacija stanovništva upola malobrojnija od one u RH, premija na dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjima lani je iznosila 483 milijuna eura, dok je, primjerice, na obveznim autoosiguranjima dosegnula tek 220 milijuna eura. "Liberalizacija cjenika na obveznim autoosiguranjima ogolila je tu premiju i u Hrvatskoj te nije za očekivati njezin povratak na nekadašnje volumene.

Životna osiguranja stagniraju, kao i imovinska, pa su dobrovoljna zdravstvena jedini kanal gdje društva mogu očekivati veći rast premije, no uz uvjet da se prethodno poništi tržišni monopol Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO)", kaže Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO). S obzirom na obvezu provedbe pravne stečevine Europske unije, na što se RH obvezala Ugovorom o pristupanju, ni Vlada na odlasku, baš kao ni ona prije nje, nije poduzela konkretne mjere kojima bi HZZO u segmentu dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja u tržišnoj utakmici imao poziciju istovjetnu onoj kakvu imaju svi ostali zainteresirani poduzetnici, odnosno društva iz industrije osiguranja.

Jedini zakon u kojem je cjelovito ugrađena pravna stečevina EU je zakon o osiguranju, no Vlada i resorno ministarstvo uporno ignoriraju tu činjenicu i dopuštaju iznimku za HZZO, koji nema obvezu provedbe odredbi o visini i adekvatnosti kapitala, te aktuarskih izračuna i stvaranja tehničkih rezervi. Kao SDP-ov ministar zdravstva, Siniša Varga je najavljivao da će iz HZZO izdvojiti dio poslovanja u novo društvo za osiguranje, no to se nije dogodilo.  HDZ-ova Domoljubna koalicija pokrenula je izmjenu zakona, ali nije rješavala ključni problem, diskriminaciju poduzetnika. Htjela je u korist HZZO-a poskupjeti policu sa 70 na 89 kuna, no u Saboru nije bilo kvoruma.

HUO je još 2011. godine izvijestio Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja i pokrenuo postupak pri Ustavnom sudu za ocjenu zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju koji pogoduje HZZO-u. Brojne dopise adresirao je Vladi i Ministarstvu, a nedavno je i preko Hrvatske udruge poslodavaca upozorio na to da se poslovanje HZZO-a mora što prije uskladiti sa zakonom o osiguranju i preuzetim obvezama prema EU. Očito je da HZZO, a time i Republika Hrvatska, krše hrvatske i europske propise. Dopuštajući da se krše poduzetničke slobode Vlada otvara prostor za moguću kaznu. Pitanje je vremena kada će Europska komisija sankcionirati Hrvatsku, kao što je svojedobno Sloveniju i Belgiju. U HUO-u očekuju da će buduća politička garnitura prepoznati problem i riješiti ga sukladno europskoj praksi.