Preliminarni podaci središnje banke o Platnoj bilanci Republike Hrvatske pokazali su manji deficit nego u prvom tromjesečju. Manjak na tekućem računu iznosio je 210 mil. eura, što je za 156 mil. eura (42,7%) manje nego u istom tromjesečju prošle godine. Promatrajući kumulativno u zadnja četiri tromjesečja, tekući račun bilježi deficit čiji udio u BDP-u iznosi 0,5%.

Smanjenju deficita u drugom tromjesečju najviše su pridonijeli smanjenje deficita na računu dohotka i rast suficita na računu usluga. Deficit na računu dohotka, na kojem se evidentiraju isplate dohodaka (dividendi, kamata i ostalih oblika prinosa) po osnovi držanja financijske imovine između rezidenata i nerezidenata, iznosio je 393 mil. eura, što je za 165 mil. eura (29,6%) manji deficit nego u drugom tromjesečju 2011. U prvom tromjesečju na ovom je računu deficit zabilježio rast na godišnjoj razini pa su takva kretanja vjerojatno bila rezultat isplate dividendi u dva dijela zbog čega se deficit u prvom tromjesečju povećao, a u drugom smanjio na godišnjoj razini.

Na računu usluga suficit je iznosio 1,64 mlrd. eura, što je za 54 mil. eura ili 3,4% više nego u drugom tromjesečju lani. Tome su najviše doprinijeli povećani prihodi od putovanja, odnosno priljeva deviza na osnovu turizma što je bilo i očekivano s obzirom na dobre pokazatelje o broju dolazaka i noćenja turista. Prihodi od putovanja iznosili su 1,76 mlrd. eura (+9,1% godišnje). Kako su pokazivali i podaci DZS-a, manjak na računu roba povećao se za 4,8% godišnje uslijed većeg smanjenja prihoda od rashoda (izvoza od uvoza) te je iznosio 1,76 mlrd. eura.
Neto priljev kapitala iz inozemstva isključujući promjene međunarodnih pričuva u drugom tromjesečju iznosio je 215,7 mil. eura što je 13,6 posto manje u usporedbi s istim tromjesečjem prošle godine. Izravna inozemna ulaganja (FDI) u Hrvatsku bilježe daljnje smanjenje na godišnjoj razini te su od travnja do kraja lipnja iznosila svega 144 mil. eura (godišnji pad od gotovo 44%). U prvih šest mjeseci FDI su dosegnuli tek 154,4 mil. eura odnosno 444 mil. eura manje (74%) u odnosu na isto razdoblje lani. Stoga je izgledno da će 2012. godinu Hrvatska zaključiti s najmanjim priljevom izravnih inozemnih investicija od 1995. Posljedica je to globalno visoke averzije prema riziku, nepovoljnog investicijskog okruženja ali i izostanka privatizacijskih procesa koji su uvelike pridonosila priljevu inozemnog kapitala u pretkriznim vremenima.

Obveze po osnovi portfolio ulaganja u Q2 2012 bile su pozitivne što je većim dijelom posljedica zaduživanja države na inozemnim tržištima kroz izdanje petogodišnje obveznice u vrijednosti 1,5 mlrd. dolara. Ovaj priljev je višestruko nadmašio povećanje inozemnih sredstava s osnove portfeljnih ulaganja. Na računu ostalih ulaganja (obuhvaćaju kredite, trgovinske kredite te gotovinu i depozite) zabilježen je neto odljev sredstava u iznosu od 766 mil. eura (što je vrlo vjerojatno posljedica nastavka razduživanja domaćih sektora prema inozemstvu).