Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda bile su na kraju kolovoza manje za 4,9 posto u usporedbi sa zalihama na kraju srpnja, a na godišnjoj su razini, prema kolovozu lani pale za dva posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), na mjesečnoj razni su najviše pale zalihe trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 20,5 posto. Zalihe netrajnih proizvoda za široku potrošnju su pale za 8,9 posto, a intermedijarnih proizvoda za 3,9 posto.

Istodobno su zalihe energije porasle za 11,2 posto, a kapitalnih proizvoda za 7,9 posto.

Na godišnjoj su razini također najviše pale zalihe trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 20,1 posto. Zalihe kapitalnih proizvoda su smanjene za 10,5 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za sedam posto.

Zalihe energije istodobno su porasle za 12,1 posto, a intermedijarnih proizvoda za 3,2 posto.

Statistika prema područjima nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD) pokazuje da su na mjesečnoj razini zalihe u prerađivačkoj industriji pale za 5,3 posto, dok su u rudarstvu i vađenju porasle za 2,2 posto.

U sklopu prerađivačke industrije najveći pad zaliha na mjesečnoj razini statistika registrira u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 50,1 posto, u proizvodnji duhanskih proizvoda za 25,9 posto te proizvodnji električne opreme za 22,3 posto.

Istodobno su najviše povećane zalihe u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, za 13,4 posto te proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, za 11,8 posto.

Na godišnjoj su razini zalihe u prerađivačkoj industriji pale za 1,6 posto, a u rudarstvu i vađenju za 8,8 posto.

Statistika u sklopu prerađivačke industrije najveći pad zaliha bilježi u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 89,5 posto, proizvodnji strojeva i uređaja za 43,3 posto, proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda za 29,7 posto, proizvodnji kože i srodnih proizvoda za 20,7 posto, proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka za 14,2 posto itd.

Najviše su porasle zalihe u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 299,5 posto, proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, za 47,3 posto, ostaloj prerađivačkoj industriji, za 45,5 posto, proizvodnji metala, za 40,8 posto, proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, za 20,6 posto, proizvodnji duhanskih proizvoda, za 16,5 posto itd.