Prema prijedlogu izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost, opća stopa PDV-a ostala bi na 25 posto, dok bi se od 2020. snižena stopa od 13 posto primjenjivala za pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskih objekata.

Procjenjuje se da će sniženje stope PDV-a za ugostiteljstvo utjecati na smanjenje prihoda državnog proračuna za oko 900 milijuna kuna godišnje.

U odnosu na prvo saborsko čitanje, predlaže se primjena snižene stope PDV-a od 13 posto i za nositelja fonografskih prava, radi rasterećenja njihova poslovanja, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak predlaže se povećanje osobnog odbitka s 3.800 na 4.000 kuna, čime bi se smanjila porezna osnovica za obveznike koji ostvaruju godišnji dohodak neovisno o tome radi li se o radniku, umirovljeniku ili drugoj osobi koja ostvaruje dohodak. Tim bi se povećanjem dodatno povećale neto plaće odnosno povećao bi se raspoloživi dohodak poreznih obveznika, obrazlaže se u prijedlogu tog zakona.

Predlaže se i porezno rasteretiti rad mladih osoba i to umanjenjem obveze poreza na dohodak za sto posto za mlade do 25 godina života, a za 50 posto za one od 26 do 30 godine života.

Porez na dohodak također se ne bi plaćao na naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja do propisanog iznosa.

Ministar Marić naglašava kako je Vladin prijedlog da naknade učenicima dugalnog obrazovanja i nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja ne ulaze u cenzus od 15.000 kuna za uzdržavanog člana. To je važno za roditelje učenika koji imaju uzdržavane članove obitelji. Naime, time se sprječava situacija da zbog par stotina kuna roditelji izgube pravo na poreznu olakšicu za uzdržavanog člana, obrazlaže ministar.

Također bi se ukinulo izdavanje poreznih rješenja za paušalne obveznike poreza na dohodak, što se obrazlaže smanjenjem administrativnog opterećenja za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost.

Kod "paušalista" odnosno dohotka od iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu, predlaže se izmjena prema kojoj bi se taj porez plaćao prema mjestu sjedišta nekretnine, a ne prema mjestu prebivališta odnosno uobičajenog boravišta vlasnika te nekretnine.

U odnosu na prvo čitanje propisana je mogućnost uvida poslodavcu odnosno isplatitelju plaće u neiskorišten iznos osobnog odbitka bivšeg radnika, najkasnije do dana dospjelosti plaće, s ciljem administrativnog rasterećenja.

Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit predlaže se podizanje praga ostvarenih prihoda za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12 posto s 3 milijuna kuna na 7,5 milijuna kuna. Stopa poreza na dobit tako od 18 posto tako ostaje za one koji ostvare godišnji prihod veći od 7,5 milijuna kuna.

Ministar financija kaže kako to znači da će 93 posto poduzetnika odnosno obveznika poreza na dobit plaćati porez na dobit po stopi od 12 posto.

U odnosu na prvo čitanje, uplata poreza po odbitku za nastupe inozemnih izvođača omogućuje se i inozemnim isplatiteljima, bilo da je riječ o umjetnicima, zabavljačima, sportašima i sličnim djelatnostima i profesijama.

Izmjene zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića predlaže se oporezivanje bezalkoholnih pića prema udjelu šećera (množina), kao i dodatno oporezivanje energetskih napitaka.

U Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila predlaže se oslobođenje od plaćanja upravne pristojbe za srodnike u uspravnoj liniji (bračni drug, potomak i predak koji čini uspravnu liniju te posvojenik i posvojitelj) koji rabljeno motorno vozilo stječu na temelju ugovora o darovanju, uz uvjet da je to vozilo prethodno registrirano na darovatelja.

Također bi se uvelo i oslobođenje od plaćanja trošarine na električnu energiju koja se koristi za pogon željeznice i tramvaja u komercijalnom prijevozu robe i putnika.

Prijedlog izmjena Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom donosi ugradnju QR koda kao obvezatnog elementa svakog računa.

Očitavanjem QR koda iskazanog na računu u aplikaciju za provjeru podataka upisali bi se svi podaci što bi građanima olakšalo postupak i dodatno ih potaknulo da račune provjeravaju i prijavljuju Poreznoj upravi, smatraju u Ministarstvu financija.

Obveznici fiskalizacije za korištenje QR koda trebali bi prilagoditi svoja fiskalna rješenja, pa bi im se ostavio dovoljan rok prilagodbe te bi primjena fiskalizacije s QR kodom započela od 1. siječnja 2021. godine.

Izmjenama Općeg poreznog zakona želi se urediti područje korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona. Ministarstvo financija tu primjećuje da se korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona manifestira u nekoliko modela postupanja, primjerice kada poslodavac za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada ugovara s poreznim obveznikom druge načine za obavljanje posla ili koristi organizacijske oblike koji su oporezivi nižim poreznim stopama.

Tu je i slučaj kada poduzetnik mijenja organizacijski oblik u kojem posluje, odnosno za svaki ugovoreni posao koristi jedan organizacijski oblik koji zatim zamjenjuje drugim, a koji je oporeziv nižim poreznim stopama te isto obavlja na razini povezanih društava, a sve skupa radi izbjegavanja plaćanja poreza ili smanjenja porezne obveze.

U takvim slučajevima bi se, prema prijedlogu, obračunale porezne obveze kao da tih postupanja nije bilo, odnosno po propisanim poreznim stopama.

U odnosu na prvo saborsko čitanje, uvodi se novi članak kojim se propisuje oporezivanje inozemnih primitaka prema kojemu, ako porezni obveznik dobrovoljno prijavi inozemni primitak, neće biti naplaćivane kamate s obzirom na protok vremena. Time se, kaže ministar Marić, stimulira dobrovoljno prijavljivanje tih primitaka.

Premijer Andrej Plenković naglasio je kako ukupno rasterećenje u sva četiri kruga porezne reforme iznosi gotovo devet milijardi kuna.