Nakon što je Zagrebačka banka jučer najavila povećanje kamatnih stopa za kredite Zagrebačke banke namjenjene građanima, danas su priopćili kako ipak odustaju od najavljenih poskupljenja.
To nam je telefonski potvrdila i Marina Dijaković direktorica Direkcije korporativnog identiteta i komuniciranja Zagrebačke banke.

Kako su istaknuli u svome priopćenju, Zagrebačka banka donijela je odluku o odgodi povećanja kamatnih stopa na kredite građanima u konzultaciji s Vladom.

Ističu kako će Zagrebačka banka pomno pratiti daljnji razvoj na međunarodnom i hrvatskom financijskom tržištu, te će prema razvoju situacije odgovarajuće usklađivati kamatne stope, o čemu će pravovremeno izvijestiti svoje klijente i javnost.

U ponedjeljak je Zagrebačka banka najavila kako će kunski stambeni krediti poskupjeti od Nove godine visokih 1,7 posto. Umjesto kamate od 6,3 posto, kunski će krediti nositi 8 posto godišnje kamatne stope – što znači da se vraćamo u vrijeme skupih kredita kakvi su bili sredinom devedesetih.

Tako visok rast kamatnih stopa Zagrebačka banka opravdava stanjem na domaćem tržištu i dizanjem premije za rizik za Hrvatsku na međunarodnom tržištu.

Izračunali smo da će rata prosječnog kunskoga stambenog kredita od 290 tisuća kuna (40 tisuća eura) biti viša čak 274 kune na mjesec i umjesto dosadašnjih 2476 kuna iznositi 2750 kuna ako je riječ o kunskom kreditu.

Godišnje bi to povećalo otplate približno 3300 kuna uz te kamate. U posljednje dvije godine banke su favorizirale upravo kunske kredite, ali čini se da je povjerenje u kunu kratko trajalo. Jedina je dobra vijest što banka nudi mogućnost besplatne konverzije u eurske kredite. Istovjetan kredit od 40000 eura bit će skuplji “samo” 86 kuna.

Opravdavaju rast
Rata kunskoga kredita od 720 tisuća kuna, također na 15 godina, poskupljuje sa 6192 na 6876 kuna, odnosno veća je 684 kune. Zagrebačka se banka opravdava da je riječ o prvoj takvoj korekciji od veljače 2008., otkako se “dogodio višestruk rast troškova financiranja i na stranom i na domaćem tržištu”.

Kamatna stopa na stambeni kredit vezan uz euro za mlade umjesto sadašnjih 6,5 posto iznosit će 7 posto, a za standardni kredit umjesto 7 posto kamatna će stopa biti 7,5 posto. Sadašnja kamatna stopa kod stambenog kredita za mlade u švicarskim francima povisit će se sa 5,8 na 6,3 posto, odnosno sa 6,3 na 6,8 posto u standardnoj ponudi.

Najveće povećanje kamatnih stopa bit će u stambenih kredita u kunama, gdje će kamatna stopa umjesto trenutačnih 6,3 posto iznositi 8 posto. Iako će povećanje za korisnike stambenog kredita u kunama u prosjeku biti veće, u Zabi tvrde kako će bez naplate naknade omogućiti klijentima promjenu valute kredita u kunama i kredita vezanih u CHF u kredit vezan uz euro, za sve zahtjeve primljene do 31. ožujka iduće godine.

Kamatna stopa na standardne gotovinske kredite u kunama ili vezane uz euro od 1. siječnja bit će od 10 do 10,2 posto, a korigirat će se i kamatna stopa na kredite za automobile vezane uz švicarski franak, sa 6,55 na 6,95 posto, odnosno sa 6,5 na 8,25 posto za isti kredit u kunama.

Veće rate u veljači
Nove kamatne stope promijenit će visinu anuiteta na kredite koji dospijevaju u veljači 2009. godine jer se primjenjuju na obračunsko razdoblje za siječanj, a iz navedenih promjena izuzete su kamatne stope na postojeće studentske i umirovljeničke kredite koje ostaju nepromijenjene.

U Zabi tvrde da će prema primjeru njihova prosječnog stambenog kredita od 60.000 eura, na rok od 20 godina, vezanog uz euro ili švicarski franak, navedene korekcije kamatne stope utjecati na promjenu anuiteta oko 130 kuna, i na kredit za mlade i na standardni stambeni kredit.

Ističu da su ove promjene “isključivo rezultat znatna porasta cijene izvora financiranja banaka” na domaćem tržištu, gdje je međubankarska kamatna stopa na ročnost od tjedan dana (tjedni ZIBOR) porasla sa stabilnih 5 posto potkraj rujna na rekordnih 19,4 posto potkraj studenog, a na međunarodnom je tržištu cijena novca hrvatskim dužnicima (državi, tvrtkama, bankama) znatno povećana.

Primjerice, na državnu euro obveznicu s dospijećem 2011. prinos je porastao s prošlogodišnjih 5,1 na trenutačnih 8,4 posto, što određuje početnu cijenu koja se plaća za novo zaduživanje.

Osim Zabe i druge su banke najavile dizanje kamatnih stopa. Procjenjuje se da bi u prosjeku mogle biti veće 1 posto.