Prema podacima Instituta za međunarodne financije (IIF) koje prenosi CNN Money, rekordna zaduženost dosegnuta je već u prvih devet mjeseci 2019. godine. Naime, globalni dug koji se sastoji od duga kućanstava, poduzeća i država, porastao je za 9 bilijuna dolara.

Srušen rekord iz 2016.

Time je dosegnuo razinu od približno 253 bilijuna dolara što je 322 posto vrijednosti svjetskog gospodarstva. Time je srušen prijašnji rekord iz 2016. godine. Više od polovice tog enormnog iznosa odnosi se na zaduženost u razvijenim državama, poput SAD-a i Europe. Naime, njihov ukupni udjel duga u gospodarstvu dosegnuo je čak 383 posto. Međutim, u toj skupini ima razlika što se tiče zaduženosti pojedinih sektora.

Dok je u državama poput Novog Zelanda, Švicarske i Norveške porasla zaduženost kućanstava, javni dug u SAD-u i Australiji na najvišim je razinama u povijesti. Na rastućim tržištima zaduženost je mnogo niža i iznosi "svega" 72 bilijuna dolara. Međutim, zaduženost je u tim državama u proteklim godinama rasla brže nego u razvijenom svijetu, pokazuju podaci IIF-a. Primjerice, kineski udjel duga u BDP-u približava se razini od 310 posto, što je najviša razina među zemljama u razvoju. Podsjetimo, razine kineske zaduženosti već duže vrijeme zabrinjavaju globalne investitore.

Realan rizik za ekonomiju

Međutim, ni ostatak svijeta nema razloga za bezbrižnost jer ovako visoke razine zaduženosti predstavljaju realan rizik za globalno gospodarstvo. Tim više jer IIF predviđa da će zaduženost nastaviti rasti i u ovoj godini. "Potaknut niskim kamatnim stopama i labavijim financijskim uvjetima, očekujemo da će globalni dug prijeći razinu od 257 bilijuna dolara tijekom prvog tromjesečja 2020. godine", stoji u izvješću IIF-a.

Iako je američka središnja banka prošle godine tri puta snizila kamatne stope, a one su u eurozoni i dalje povijesno niske, dužnička omča nije zbog toga znatno labavija. Podaci pokazuju da ove godine dospijeva na naplatu više od 19 bilijuna dolara sindiciranih kredita i obveznica. Analitičari vjeruju da su male šanse da cijeli taj iznos bude uspješno refinanciran. Još jedan problem na koji izvješće IIF-a upozorava su financijske potrebe za hitne poteze u borbi protiv klimatskih promjena.

Naime, Ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda zahtijevaju 42 bilijuna dolara investicija u infrastrukturu do 2030. godine. "Države s ograničenim kapacitetima zaduživanja mogle bi se suočiti s ozbiljnim izazovima u izvršenju razvojnih ciljeva", ističe dokument IIF-a.