Nedavno su od najjačih predstavnika domaće konditorske industrije (Kraša, Koestlina...) te Tvornice duhana Rovinj stigla alarmantna upozorenja da će nakon što uđemo u Europsku uniju zbog značajno viših carina za tržišta Cefte morati dobar dio proizvodnje gasiti te seliti pogone u regiju.

Dok se još uvijek čeka bilo kakav konstruktivni prijedlog državnih institucija ili barem detaljna i kvalitetna analiza što naše jake izvoznike u regiju čeka izlaskom iz Cefte i ulaskom u EU, pitali smo Romana Glasera, predsjednika Uprave i generalnog direktora slovenske Perutnine Ptuj, o tome kako su oni preživjeli tu promjenu.

"Perutnina Ptuj se na tu promjenu pripremala dugi niz godina jer smo, promatrajući poslovnu okolinu i iskustva privreda drugih država, znali da će se dogoditi bitne promjene koje će utjecati na poslovne odnose. Osnovni koncept nam je po izlasku iz Cefte i ulasku u Uniju bio naš model disperzije proizvodnih kapaciteta u zemlje izvan EU-a", pojasnio nam je Roman Glaser. "Kao nacionalni proizvođači s ‘know howom' iz matične Perutnine Ptuj, s kojom su i povezani u grupu, naše tvrtke u pojedinim zemljama proizvode i prodaju sve naše robne marke kao izvorno nacionalnu hranu. Ona to i jest jer smo organizirani kroz vertikalne lance od ‘polja do stola' i to u svakoj od zemalja koje predstavljaju naša strateška tržišta. Taj nas je model zadržao u trajnom odnosu s potrošačima i zbog toga smo ostvarili visoke tržišne udjele", ističe Glaser.

Inače, naš je ministar poljoprivrede Petar Čobanković odgovarajući konditorima na njihovo uznemirujuće pismo rekao i da ih ulaskom u EU ipak čeka tržište od 400 milijuna ljudi, što je velika šansa. Roman Glaser o potencijalima velikog europskog tržišta, međutim, kaže: "U Perutnini Ptuj jako smo rano shvatili da u prehrambenom segmentu zapravo nema univerzalnog europskog tržišta od 400 milijuna potrošača. Postoje samo nacionalna tržišta, koja čak ni u velikim zemaljama ne funkcioniraju kao jedinstvena. Svaka industrija ima svoje specifičnosti i razlike, a od vaše razvojne strategije i poslovih uvjeta zavisi kako ćete materijalizirati situaciju", zaključuje generalni direktor Perutnine Ptuj.

O tome, pak, kakav bi savjet dao hrvatskim poduzetnicima koji su pred izlaskom iz Cefte i ulaskom u EU, kaže kako bi im preporučio model koji je imala njegova tvrtka.

"Proizvodni pogoni u svim zemljama koje su nam strateška tržišta - što je najskuplji ali je jedni mogući put. Zahtjevan je organizacijski i financijski ali djeluje. Uvjeren sam da je za prehrambenu industriju to jedino moguće rješenje jer na nju utječe puno više faktora za razliku od drugih branši", smatra Glaser.

Inače, Perutnina Ptuj je prehrambeni koncern a peradarstvo nosi više od 90 posto djelatnosti te grupe (ostatak se odnosi na poljoprivredu, vinarstvo, ugostiteljstvo itd.). Uz Sloveniju, Perutnina Ptuj proizvodne pogone ima u Hrvatskoj (Pipo Čakovec), zatim u BiH te u Srbiji. Prema nekonsolidiranom izvješću za 2010. godinu Perutnina Ptuj je tijekom 2010. godine ostvarila prihode od 158 milijuna eura.