Gospodarska kriza u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi mogla bi povući u propast austrijske banke, a s njima i za sada još dobro držeće austrijsko gospodarstvo, ne pomognu li Europska središnja banka, Europski kohezijski fond i Europska ulagačka banka sa 150 milijarda eura. Upozorio je to na upravo završenom redovitome mjesečnom sastanku Vijeća EU za gospodarstvo i novčarstvo (ECOFIN) austrijski državni tajnik za novčarstvo Reinhold Lopatka.

Objasnio je da je upitno hoće li austrijske banke moći naplatiti 220 milijarda eura, koliko su kredita dale u tim zemljama. Od navedenih 150 milijarda eura, 100 bi trebalo poslužiti kao pomoć platnoj ravnoteži u novim zemljama članicama EU - za to je do sada bilo namijenjeno 25 milijarda - a 50 milijarda u balkanskim zemljama i Ukrajini, kojima je do sada bila namijenjena tek koja stotina milijuna. Tim bi novcem ugrožene zemlje uspostavile vlastite pakete pomoći za spašavanje banaka, te planove gospodarskoga oporavka, za što danas nemaju dovoljno novca.

Austrijske banke previše su se izložile na istoku i zakonit je nacionalni interes Austrije da se tim zemljama pomogne. No, mi se ne želimo izgubiti u budućim mjerama spasa, odbacio je njemački ministar financija Peter Steinbruck mogućnost da se Berlin uključi u austrijski plan. Njemačka je i inače sumnjičava prema paneuropskim mjerama za izvlačenje iz krize, uvjerena da bi sama morala platiti njihov najveći dio.

Lopatka je, međutim, uzvratio da bi se gospodarska propast tih zemalja - koje zbog pada potražnje za njihovim proizvodima prouzročena recesijom na Zapadu sada ne mogu vraćati kredite - odrazila na gospodarstvo cijele EU. Naime, ulaganja austrijskih banaka čine tek petinu od 1.100 milijarda eura koliko su im banke iz cijele EU posudile. Predsjednik austrijske gospodarske komore Christoph Leitl, koji je početkom tjedna u Bruxellesu lobirao za austrijski plan, upozorio je pak da bi izbjegavanje pomoći izručilo ugrožene zemlje Kremlju, koji je voljan uskočit ne bi li ih privukao pod ruske skute.