Dr. Eckhard Cordes, glavni izvršni direktor Metroa, novi je predsjednik Odbora za njemačko gospodarstvo za zemlje istočne i jugoistočne Europe i središnje Azije, kojem je jedna od glavnih uloga da posreduje između biznisa i politike.

Taj odbor okuplja predstavnike vodećih njemačkih poslovnih udruga: industrijalaca, banaka, obrtnika, osiguravateljskih i vanjskotrgovinskih udruga. Zastupa njemačke poslovne interese u Njemačkoj i zemljama u regiji, pa tako i u Hrvatskoj s obzirom na to da su Nijemci među prvima po broju stranih investicija u Hrvatskoj. Eckhard Cordes je u Zagrebu boravio prošlog tjedna u povodu skorašnjeg ulaska Hrvatske u Europsku uniju, zajedno s delegacijom od dvadesetak najjačih njemačkih gospodarstvenika. Razgovarali smo nakon njegova susreta s premijerkom Jadrankom Kosor, predsjednikom Ivom Josipovićem i potpredsjednikom Vlade za investicije Domagojem Miloševićem. Kaže kako je s premijerkom dogovorio osnivanje posebnog tijela kojem je zadaća brza i efikasna realizacija njemačkih ulaganja u Hrvatsku. Naime, nakon prošlogodišnjega njemačko-hrvatskoga gospodarskog foruma sastavljena je bila lista 11 potencijalnih njemačkih investicija u našoj zemlji, a Cordes i Kosor sada su tu listu nadopunili i novim projektima. O kojim je projektima točno riječ, nije nam htio otkriti, a na to nam pitanje nisu odgovorili ni iz Miloševićeva ureda.

Postoji lista 11 potencijalnih projekata za ulaganje njemačkih poduzeća u Hrvatsku, a kancelarka Angela Merkel uputila je svojevremeno kritike vladajućima u Hrvatskoj da se s naše strane ne čini dovoljno za realizaciju tih projekata. Kako to komentiraju njemački investitori?
Upoznat sam s listom tih projekata. Na sastanku s premijerkom Kosor zajedno smo je doradili, a i dogovorili smo osnivanje posebnog radnog tima koji će se baviti upravo njemačkim ulaganjima u Hrvatsku. Razgovarali smo i o nekim novim projektima, od kojih se neki spominju posljednjih dana u medijima u sklopu investicijskih foruma.

O kakvom je točno radnom timu riječ i kakve poteze možemo očekivati?
Riječ je o osnivanju zajedničkog tijela između Odbora za njemačko gospodarstvo za zemlje istočne i jugoistočne Europe, čiji sam predsjednik, i hrvatske strane. Naime, jedno je razgovarati o problemima i planirati ih, a sasvim nešto drugo pokretati projekte, realizirati ih i napredovati i upravo je to zadaća novoosnovane radne skupine. Nužno je postojanje tijela koje će nadzirati te dogovore o projektima i brinuti se da se sve odvija dovoljno brzo i efikasno.

Kako će se tijelo formirati i tko su ljudi koji će ga predstavljati?
Radna skupina sastojat će se od šestero ljudi, troje s njemačke strane i troje s hrvatske strane. S naše strane to će biti predsjednik njemačko-hrvatske gospodarske komore Ralf Blomberg, osoba iz ministarstva gospodarstva u njemačkoj vladi i regionalna direktorica odbora za istočnoeuropske gospodarske odnose Anja Quiring. Nominirat će se i tri osobe s hrvatske strane i svi će zajedno biti odgovorni za brzu i efikasnu realizaciju tih projekata.

Koja područja ulaganja su njemačkim ulagačima najatraktivnija?
Svakako energetika, posebno obnovljivi izvori energije, i strojogradnja. Postoji i prostor za zajednička ulaganja u opskrbu industrije za automobilsku industriju, konkretno na primjeru automobilskog laka i, naravno, telekomunikacije.

O čemu je još bilo riječi na sastanku s premijerkom Kosor?
Razgovarali smo s premijerkom, a i s drugima, o tome što će se konkretno dogoditi kada Hrvatska postane punopravna članica Europske unije i kada sve države članice ratificiraju pristupni ugovor 2013. godine. Naime, u tom se trenutku doslovno otvaraju sve granice i ulazite na tržište jake konkurencije. Zbog toga će biti nužno unaprijediti i popraviti neke stvari. Potrebno je raditi na konkurentnosti, a vlada će javni dug i proračunski deficit morati držati pod kontrolom tako da će svojevrsni pritisak na Hrvatsku postojati.

U Njemačkoj 70 posto zaposlenih radi u sektoru malog i srednjeg poduzetništva, dok je u Hrvatskoj većina ljudi zaposlena u državnom aparatu. Je li to formula uspjeha?
Uza sve ovo što sam nabrojio sigurno je i da će se broj zaposlenih u državnom aparatu morati svesti na realnu brojku. S druge strane postoje vrlo ohrabrujući primjeri uspješnog poslovanja u Hrvatskoj. Njemački Siemens kupio je većinski paket dionica tvrtke Končar - energetski transformatori i sada su konkurentni na globalnoj razini i uspješno izvoze transformatore. Znači, ipak se može, ali se mora znati kako. Postoji još mnogo potencijala za izvoz hrvatske industrije.

Je li u planu novi njemačko-hrvatski gospodarski forum?
Naravno, i to je bila jedna od tema razgovora. U Hrvatskoj svakako postoji zanimanje za tako nešto pa, s obzirom na to da je posljednji forum bio prošle godine, zaključili smo da je najbolji termin za novi kraj 2012. ili početak 2013.godine.