Ako se vlasnici Zagrebačke banke i ove godine ‘u hodu' ne predomisle u pogledu odluke o zadržavanju svih 1,28 milijardi kuna lanjske dobiti, ove će se godine u bankarskom sustavu zadržati veći dio ostvarenih zarada.

I vlasnici druge po veličini Privredne banke zadržat će veći dio (blizu dvije trećine) od 860 milijuna kuna lanjske zarade, a taj dvojac u ukupnoj neto dobiti sektora participira više od polovice. Iako će se konačni pokazatelji poslovanja znati tek nakon revizorskih izvješća, procjenjuje se da je bankarski sektor lani ostvario oko 3,7 do 3,8 milijardi kuna neto dobiti, a od onih značajnijih većina će i ove godine u raspoređivanju dobiti primijeniti kombinaciju zadržavanja dobiti i isplate dijela kroz dividendu dioničarima, iako uglavnom nisu pod pritiskom stope adekvatnosti kapitala. Od vodeće šestorke najnižu stopu imaju Erste i SG-Splitska banka, no i u njihovu slučaju je adekvatnost kapitala oko 15 posto nasuprot propisanog minimuna od 12 posto. Sve u svemu, u tom krugu banaka vlasnici mogu kalkulirati s obzirom na očekivani razvoj biznisa. Upravo u tom kontekstu, a s obzirom na to da se i ove godine ne očekuje znatnije ubrzanje rasta kredita, naročito je zanimljiva odluka vlasnika Zabe koja se adekvatnošću kapitala najavljenom odlukom penje na više od 19 posto. U zoni nagađanja ostaje koliko je takva odluka povezana s poticanjem kreditiranja investicijskih projekata zbog čega je bankama HNB smanjio regulatorni trošak u dijelu propisane minimalne devizne pokrivenosti. Isto vrijedi i za tvrdnje da bi Zabina odluka mogla biti pitanje podešavanja tajminga za eventualno (ipak) povlačenje dijela dobiti. U određivanju prema politici dividende odnosno isplati ili zadržavanju dobiti ključni je kriterij procjena vlasnika o isplativosti reinvestiranja zadržavanjem zarade u tvrtki u odnosu na očekivane povrate od ulaganja te zarade u druge biznise ili druga tržišta. Vlasnicima je u interesu što optimalnije koristiti kapital. Oni koji ga imaju dovoljno na daljnje povećanje odlučit će se ako računaju s isplativim ulagačkim projektima i prepoznaju potencijal rasta kojega će poduprijeti kapitalnim jačanjem. Hrvatsko gospodarstvo oporavlja se sporo, a građani će i ove godine biti jako oprezni prema zaduživanju. Banke to jako dobro znaju.