Prihvaćanjem Prijedloga mjera i smjernica za izradu državnog proračuna za 2012. godinu, koje je Vlada izglasala u petak, najavljen je snažniji investicijski ciklus javnih poduzeća u projekte koji bi, prema planovima, trebali potaknuti gospodarski rast u ovoj godini.

Javna će poduzeća, predvidjela je Vlada, trebati generirati najmanje osam milijardi kuna investicija više nego prošle godine, a na tim investicijama temelji se i predviđeni rast gospodarskih aktivnosti od 0,8 posto u 2012. godini. Prema riječima prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića, većina tog investicijskog ciklusa trebala bi se odnositi na energetski sektor, odnosno najvećim dijelom na Hrvatsku elektroprivredu. Dio sredstava bit će uložen u gradnju novih postrojenja za proizvodnju električne energije, čime bi se znatnije supstituirao uvoz struje, koji je bio posebno izražen upravo 2011. godine zbog dugotrajnog sušnog razdoblja koje je znatno smanjilo proizvodnju električne energije u hidroelektranama, a dio pak u širenje distribucijske mreže.
No ni u HEP-u ni u Vladi nisu voljni precizirati koji su projekti predviđeni u prvom investicijskom valu.

HEP čeka Vladu

Iz HEP-a je, na molbu Business.hr-a da nam daju više informacija o planiranim projektima, stigao samo kratak odgovor kako o tome ne mogu govoriti bez konzultacija s Vladom, a iz Vlade je pak, kroz usta neformalne Čačićeve glasnogovornice Ankice Mamić, stigla vijest da potpredsjednik Vlade još ne želi izlaziti u javnost s pojedinostima projekata te da bi se više moglo znati za 10-ak dana, za kada je najavljeno formalno predstavljanje investicijskog ciklusa. No bez obzira na to što će i koje projekte potpredsjednik Vlade uskoro predstaviti, u njihovoj će realizaciji šansu za zapošljavanje vlastitih kapaciteta sigurno pronaći i brojni domaći podizvođači, tvrtke koje se bave uslugama gradnje i nabave opreme, te mali poduzetnici koji svoje usluge mogu ponuditi investitoru.

Uzevši u obzir podatak da je u 2011. godini, prema podacima koje su krajem prošloga tjedna objavili analitičari Direkcije za ekonomska istraživanja Raifeisenbank Austria, proizvodnja energije u Hrvatskoj pala za 8,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, preostaje nam samo nagađati da bi se među najavljenim investicijama mogli naći konkretizacija projekta gradnje termoelektrane na ugljen Plomin 3 i hidroelektrane Ombla kod Dubrovnika. Upravo su, naime, ta dva projekta već dobrano odmaknula u pripremama. Projekt gradnje trećeg bloka termoelektrane u Plominu snage 500 MW, ukupno vrijedan oko 800 milijuna eura, prema ranijim najavama gradit će se vrlo vjerojatno u partnerstvu s odabranim inozemnim investitorom. Pripreme za njegovu realizaciju su pri kraju, preostaje još da stručno savjetodavno povjerenstvo Ministarstva zaštite okoliša prihvati primjedbe građana iznesene tijekom javne rasprave o studiji utjecaja na okoliš i procijeni prihvatljivost zahvata, nakon čega se, ako mišljenje stručnjaka bude pozitivno, može pristupiti raspisivanju natječaja za odabir najpovoljnijeg suinvestitora za gradnju termoelektrane.

'Jabuka razdora'

Kada je pak riječ o vrlo zahtjevnoj gradnji podzemne hidroelektrane Ombla kod Dubrovnika, taj bi projekt mogao postati "jabuka razdora" između potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Radimira Čačića i njegove kolegice, ministrice zaštite okoliša i prostornog uređenja Mirele Holy. Naime, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) krajem prošle godine prihvatila je projekt gradnje hidroelektrane, koji je prethodno prošao sve zakonom predviđene instance, te je odobrila i kredit HEP-u za njegovo financiranje u iznosu od 123 milijuna eura, a potpredsjednik Vlade Čačić neposredno prije parlamentarnih izbora upravo je u intervjuu Business.hr-u potvrdio kako se planiraju dovršiti svi energetski projekti koji su već započeti i čije su pripreme pri kraju.

No ministrica Holy proteklih je dana najavila reviziju projekta gradnje hidroelektrane Ombla, koju bi trebala načiniti tri neovisna stručnjaka. Ipak, priznala je Mirela Holy, projekt Ombla ne može biti zaustavljen jer je dobar dio potrebnih dozvola investitor HEP već ishodio, a preostale su na putu da budu pribavljene u sljedećim mjesecima, što znači da planirana dinamika realizacije projekta ide dalje i pri samom je završetku, no potvrdila je da će njezino Ministarstvo na temelju mišljenja stručnjaka procijeniti opravdanost gradnje hidroelektrane i svoj prijedlog iznijeti pred Vladom.