Bonitetska kuća Moody's, koja je prošli mjesec izazvala oluju rasprodaja i kritika s upozorenjem o izloženosti banaka u istočnoj Europi, u utorak je pozvala na diferenciranje kreditnog rizika u toj regiji, piše u srijedu poslovni dnevnik The Wall Street Journal.
Poziv je upućen istodobno kada je više ministara financija Europske unije na sastanku u Bruxellesu kazalo kako EU treba učiniti više da pomogne istočnoj Europi, gdje je gospodarsko opadanje posebno teško, no EU se opire stvaranju novog fonda za tu namjenu, preferirajući tretiranje svakog slučaja zasebno.

Novo izvješće Moody's Investors Service Inc., navodi da su rizici veći u gospodarstvima koja su iskusila brz domaći rast kredita i onima koja se možda neće moći osloniti na vanjsku potporu.

Izvješće izdvaja Rumunjsku, Bugarsku i Hrvatsku, sve tri s rejtingom Baa3, kao posebno ranjive na smanjivanje kreditnog rejtinga.

"Nema opravdanja za tretiranje svih vlada srednje i istočne Europe, kao da je njihova kreditna sposobnost jednaka", izjavio je za WSJ Pierre Cailleteau, direkoter Moody'sa.

Rumunjska će postati posljednja zemlja iz regije koja će tražiti financijski paket za spašavenje od EU-a, MMF-a i Svjetske banke, objavili su u ponedjeljak dužnosnici vlade u Bukureštu i MMF-a. Rumunjska u tome slijedi druge članice EU-a, Mađarsku i Latviju, te nečlanice EU-a Ukrajinu i Srbiju, dodaje list.

WSJ citira Rohatinskog i podučava o kreditnoj različitostiThe Wall Street Journal citira guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog, koji je rekao da vlada mora smanjiti potrošnju i srezati proračunski manjak na nulu, kako bi izbjegla sanaciju od MMF-a.

Također se ističe da je Rohatinski predvidio stezanje bruto domaćeg proizvoda BDP-a u 2009. između dva i tri posto.

Prošloga je tjedna šest središnjih banaka istočne Europe izdalo zajedničko priopćenje u kojem su prosvjedovale zbog načina na koji analitičari oslikavaju regionalna tržišta, od relativno stabilne Poljske do Ukrajine koja se bori s teškoćama, kao jednake.

U izvješću Moody'sa se kaže da će sudbina njegovih kreditnih rejtinga u regiji sada ovisiti o tome kako banke euro-zone koje kontroliraju moguće regionalne kreditore odgovaraju na pozive od održe njihovo financiranje, i hoće li EU ponuditi pomoć, navodi WSJ.

List napominje da je EU, iako je odbila nedavni zahtjev Mađarske da osnuje poseban fond za regiju, već osigurala 9,6 milijardi eura za Mađarsku i Latviju, kao dio sredstava MMF-a za njihovu sanaciju. Ta su sredstva osigurana iz fonda EU od 25 milijardi eura za pomoć gospodarstvima članica u teškoćama.