Kombinacija 18-postotnog rasta izvoza i blagog pada uvoza lani je rezultirala smanjenjem vanjskotrgovinskog deficita Hrvatske za gotovo petinu ili 1,5 milijardi eura, na 6,2 milijarde. Tom je smanjenju najveći doprinos u apsolutnim iznosima dao Grad Zagreb koji prednjači udjelima u ukupnom izvozu (35 posto) i uvozu (58,8 posto). Prema podacima Zavoda za statistiku, poduzeća sa sjedištem u glavnome gradu ostvarila su 5,8 milijardi eura manjka robne razmjene (3,1 mlrd. eura izvoza i 8,9 mlrd. uvoza), no u odnosu na godinu prije to je manje za oko pola milijarde eura. Kako je zagrebački izvoz lani porastao ispodprosječnih 11 posto, a uvoz pao tek neznatno više od prosjeka, pozitivne su pomake robnog salda razmjerno i više potaknule druge regije.

Pula pretekla Split
Od županija sa znatnijim utjecajem na ukupnu sliku neto izvoza poboljšanju je tako najviše pridonijela Istarska županija predvođena Pulom, odnosno pulskim kompanijama koje su izvoz u 2010. gotovo udvostručile. Vrijednošću izvoza od 421 milijuna eura Pula je nadmašila Split i probila se na drugo mjesto, do Zagreba. Taj se skok, međutim, umnogome treba pripisati Uljaniku koji je u rastu vrijednosti hrvatskog izvoza brodova od čak 83 posto (na 1,14 milijardi eura) participirao više od drugih škverova. U odnosu na 2009. Istarska županija je na kraju povećala izvoz za 36 posto (na 929 milijuna eura), a uvoz smanjila pet posto (na 759 milijuna eura) te je popravila vanjskotrgovinski "skor" za oko 290 milijuna eura. Umjesto deficita od 117 milijuna eura zabilježenog 2009. tvrtke s tog područja ostvarile su 170 milijuna eura robnog suficita. U neto izvoznika lani se prometnula i Vukovarsko-srijemska županija. Ona je u prošloj godini proporcionalno daleko najviše napredovala, prije svega zahvaljujući gotovo 10 puta povećanom izvozu grada Vukovara, sa 11 na 104 milijuna eura. Na razini županije to je rezultiralo porastom izvoza od čak 86,5 posto, na 206,5 milijuna eura. Najistočnija županija time se probila sa 16. na 12. mjesto izvozne rang-ljestvice, prestigavši tako Zadarsku, Šibensko-kninsku, Karlovačku i Brodsko- posavsku županiju, a gotovo je sustigla i Koprivničko-križevačku s Podravkom kao glavnim adutom. U kojoj su mjeri velikom rastu izvoza Vukovara, odnosno te županije pridonijeli izvozni poslovi Borova, Vupikova pozicija u sustavu Agrokora ili tvornica umjetnih gnojiva Adriatica Dunav otvorena sredinom studenoga 2010. zasad je teško razlučiti. No prilično je sigurno da bi posljednja talijanska "greenfield" investicija u proizvodnju umjetnih gnojiva od koje je 60-70 posto namijenjeno izvozu ove godine mogla dodatno potaknuti rast hrvatskog izvoza umjetnih gnojiva. On je već lani porastao čak 67 posto, što je učvrstilo Kutinu (Petrokemija) na poziciji četvrtoga grada izvoznika, a ove će godine Adriatica Dunav i u izvozu Vukovara dati pune efekte.

Klub se širi
Usporedo s lanjskim povećanjem izvoza Vukovarsko-srijemska županija je uvezla robe za pedesetak milijuna eura manje (26 posto) nego godinu prije pa je njezin ukupni doprinos popravljanju vanjskotrgovinskog skora u 2010. godini dosegnuo čak 147 milijuna eura. Inače, veći izvoz od uvoza u 2010. zabilježen je u čak 13 županija, odnosno za dvije više nego godinu prije. Usporedbe radi, 2007. godine ih je u klubu neto izvoznika bilo samo pet, ali u međuvremenu je kriza naročito snažno utjecala na pad uvoza.

Zagrebački prsten
Uvoz 680. mil. € veći od izvoza
Iako danas 13 hrvatskih županija više izvozi nego uvozi, među njima su većinom gospodarski manje županije, a one veće u tom krugu jednostavno imaju daleko manji pozitivan saldo od nekoliko županija koje poslovično imaju velik robni deficit. Osim Grada Zagreba time se već uobičajeno ističe i Zagrebačka županija kao druga najveća hrvatska uvoznica (933 milijuna eura). Lanjskim povećanjem izvoza za petinu i smanjenjem uvoza za oko 5,5 posto 'zagrebački prsten' uspio je smanjiti deficit za stotinjak milijuna eura, ali i s tim mu uvoz premašuje izvoz za oko 680 milijuna eura.