Vukelić potpisao ministarsku deklaraciju za Jonsko-jadranski plinovod . Hrvatski ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić, ministar za ekonomski razvoj Crne Gore Branimir Gvozdenović i zamjenik ministra gospodarstva, trgovine i energetike Albanije Neritan Alibali potpisali su danas u Zagrebu ministarsku Deklaraciju o Jonsko-jadranskom plinovodu. To je jasan znak potpore vlada triju država izgradnji tog plinovoda, u koji se ukupna ulaganja procjenjuju na 230 milijuna eura, a koji znači i novi dobavni pravac plina, istaknuto je na svečanosti potpisivanja, uz nadu da će deklaraciju uskoro potpisati i BiH. Naime, Jonsko-jadranski plinovod spojio bi se na Trans-jadranski plinovod (projekt TAP) kojim švicarska tvrtka EGL namjerava povezati grčki plinski transportni sustav od Soluna kopnenim plinovodom preko Grčke i Albanije, odnosno do Fiere na albanskoj obali i dalje podmorskim prekojadranskim plinovodom s Brindisijem i talijanskim plinskim transportnim sustavom. Istodobno je EGL iskazao i spremnost za suradnju na Jonsko-jadranskom dobavnom pravcu koji bi omogućio da se raspoloživi slobodni kapaciteti TAP-a, a to je oko pet milijardi prostornih metara godišnje, usmjere na regionalno tržište Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Tako su, uz ministarsku deklaraciju, danas memorandum o razumjevanju o realizaciji Jonsko-jadranskog plinovoda potpisali predsjednik Uprave Plinacra Branko Radošević, izvršni direktor EGL-a Joachim Conrad, rukovoditelj Odjela energije i plina za istočnu regiju EGL-a i Nasce Afezolli. Vjerujemo da postoji dobar razlog i opravdanje povezivanju TAP-a i Jonsko-jadranskog plinovoda, time i Hrvatska postaje dio četvrtog koridora opskrbe Europe plinom, istaknuo je Conrad. Prema iznijetim projekcijama Jonsko-jadranski plinovod trebao bi biti završen 2011./2012. godine. Ukupna duljina tog plinovoda, od albanske Fiere do Ploča u Hrvatskoj, je oko 400 kilometara, od čega u Albaniji 170, Crnoj Gori 100, a Hrvatskoj 130 kilometara. Procijenjena ukupna ulaganja u plinovod su 230 milijuna eura, od čega se 90 milijuna odnosi na Albaniju, 60 na Crnu Goru, a 80 milijuna eura na Hrvatsku. Prema iznijetim podatcima, raspoloživi dio kapaciteta TAP-a za Jonsko-jadranski dobavni pravac bi bio pet milijardi prostornih metara, od čega bi za Albaniju i BiH po milijardu prostornih metara godišnje, za Crnu Goru 500 milijuna, a za Hrvatsku i susjedne države na tom pravcu 2,5 milijarde prostornih metara godišnje. Potpisnici deklaracije istaknuli su značaj Jonsko-jadranskog plinovoda kao novog dobavnog pravca, njegovu važnost za stabilnost i sigurnost opskrbe plinom svih uključenih zemalja, kao i njegovu važnost za regiju i za Europu. Crnoj Gori se žuri u njenom razvoju, pa dajte da se svi požurimo u realizaciji tog značajnog projekta, naglasio je crnogorski ministar Branimir Gvozdenović. Ističući značaj energetskih resursa za Albaniju i regiju, Neritan Alibali je izrazio nadu da je to prvi, ali ne i zadnji projekt u regiji. Hrvatski ministar Branko Vukelić ističe da je hrvatska Vlada u četiri godine poduzela niz konkretnih aktivnosti i projekata u energetici, posebice plinofikaciji koja se nastavlja prema Dalmaciji, a uznapredovali su i razgovori o izgradnji plinovoda prema Mađarskoj. Do kraja godine trebala bi biti poznata i lokacija za LNG terminal, istaknuo je.