Hrvatska udruga banaka pozdravlja inicijativu Vlade da se donesu nove dopunske mjere kao odgovor na probleme u otplati koje pogađaju korisnike kredita u švicarskim francima, no smatra da predloženi model treba preciznije razraditi u provedbenom dijelu, jer je zakonski i regulatorno dvojben, a ističe i da banke ne ostvaruju dobitke zbog povećanja tečaja franka.

U HUB-u smatraju i da zahtjev Vlade da se već kolovoške rate preračunaju po predloženom Vladinom modelu više ne ostavlja vremena za provedbu na materijalnopravni i procesnopravno zakonit način.
Napominju i da se ne mogu interventnim mjerama u povoljniji položaj dovoditi korisnici kredita u francima od onih u eurima.

HUB u jučerašnjoj objavi za medije pozdravlja inicijativu Vlade da se pored već dogovorenih aktivnih mjera ublažavanja utjecaja rasta tečaja švicarskog franka donesu i nove dopunske mjere kao odgovor na probleme u otplati koje pogađaju korisnike kredita u francima.

Navode kako je koncept mjera, koje je Vlada bankama javno predložila 3. kolovoza, da sve banke spuste kamatne stope na kredite u švicarskim francima na razinu koja će anuitete kredita građana sniziti na početni iznos anuiteta uz fiksiranje tečaja franka od 5,8 kuna ili manje. Također, traži se da banke omoguće plaćanje tečajne razlike beskamatno u ratama s desetogodišnjom odgodom.

HUB smatra da predloženi model treba preciznije razraditi u provedbenom dijelu, jer je ovakav kakvim je predstavljen, zakonski i regulatorno dvojben te ne vodi dovoljno računa o profilu korisnika kredita, kao i o ravnopravnosti ostalih klijenata banaka koji koriste kredite odobrene u drugima valutama.
Konkretno, navode iz HUB-a, ne mogu se interventnim mjerama u povoljniji položaj dovoditi korisnici kredita u francima od onih u eurima. Smatraju da to može proizvesti kolateralne štete u bankarskom sustavu koje umnogome mogu nadići razmjere problema koji se njime pokušavaju riješiti.

Po ocjeni HUB-a, zahtjev Vlade je također nedorečen i u odnosu na odredbe Zakona o obveznim odnosima, Zakona o kreditnim institucijama te Zakona o potrošačkom kreditiranju i podzakonskih akata HNB-a, koji propisuju obvezatnost pisane forme ugovora i njegovih dodataka, obvezne elemente ugovora o kreditu te obvezu prethodnog individualnog informiranja klijenata u propisanim rokovima, kao i u odnosu na internu regulaciju pojedinih bankarskih grupa koja mora biti poštivana.
Naime, zahtjev Vlade da se već kolovoške rate preračunaju više ne ostavlja vremena za provedbu na materijalnopravni i procesnopravno zakonit način, navode iz HUB-a.

Po ocjeni Hrvatske udruge banaka, u ovom obliku u kojem je prezentiran javnosti, predloženi model osim što kreira potencijalno velike izravne i neizravne gubitke, ostavlja neriješenim i brojna pitanja iz područja Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja.
To posljedično može imati velike negativne implikacije za revidirana godišnja poslovna izvješća temeljem kojih hrvatske banke pristupaju međunarodnim tržištima kapitala.

Iz HUB-a podsjećaju da je problem porasta kunske protuvrijednosti anuiteta kredita vezanih valutnom klauzulom za tečaj švicarskog franka započeo još u lipnju 2010., kada je tečaj franka povećan na razinu od 5,4 kune, te da su hrvatske banke već tada počele uvoditi mjere za olakšavanje tereta otplate anuiteta (ponudu konverzije kredita u eure bez obračuna naknade banke, prolongat kredita uz smanjenje anuiteta, smanjivanje kamatnih stopa na kredite vezane uz franak sve do donje granice isplativosti te moratorij).
Napominjući da je pod utjecajem aktualnog ekstremnog rasta tečaja franka dio javnosti stekao dojam da banke i bankarski sustav u cjelini "dobro zarađuju" na takvom razvoju događaja, iz HUB-a navode kako su činjenice posve drugačije.

Iz HUB-a tvrde da banke ne ostvaruju dobitke zbog povećanja tečaja franka na revalorizaciji kreditnog portfelja jer ostvaruju istovjetne gubitke na obvezama vezanim uz franak, prosječna kvaliteta kredita vezanih uz franak smanjuje se zbog jačanja tečaja franka jer se povećava broj problematičnih kredita, a time i rezervacije i gubici banaka te samim time ni ekstremni rast tečaja franka ne donosi posebnu dobit ni hrvatskim bankama, ni dioničarima.