Projekt privatizacije pulskoga brodogradilišta Uljanik djelomično i kroz radničko dioničarstvo ipak se pokreće. Kao prvi korak u tom smjeru, Vlada je u hitnu proceduru uputila korekcije zakona o upravljanju državnom imovinom kojima se zainteresiranim zaposlnicima u tvrtkama u državnome vlasništvu osigurava financijska pomoć u preuzimanju dionica i udjela. Konkretno, zakonske izmjene daju mogućnost radnicima da založe dionica same tvrtke za dobivanje kredita kojim će se financirati preuzimanje tih dionica, a predviđa se i mogućnost da sama tvrtka osigurava sredstva radnicima dajući im predujam, zajam ili osiguranje za kupnju tih dionica.

Radnici suzdržani
Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić potvrdio je kako se izmjene zakona uvode konkretno zbog realizacije ESOP programa u Uljaniku, koji je najavljen još prije tri mjeseca, no otad o njegovoj provedbi nije bilo nikakvih informacija. Radnicima je najavljeno da će im biti ponuđeno između 25 i 39 posto dionica Uljanika, no još nemaju informacije o konkretnoj cijeni po kojoj će ih moći kupiti. Samu odluku o mogućnosti da ih kupe kroz model koji osiguravaju izmjene zakona o upravljanju državnom imovinom radnici pozdravljaju. No, prema riječima Brune Bulića, predsjednika Sindikata Istre i Kvarnera, većinskoga u Uljaniku, nema velike euforije oko kupnje dionica. "Radnici su zabrinuti zbog narudžaba i novih poslova u brodogradnji te gole egzistencije, pa u kontekstu događanja u Kraljevici i drugim hrvatskim brodogradilištima i ovaj administrativni pomak u realizaciji projekta za Uljanik za njih ima drugorazredni značaj", kaže Bulić. Dodatnu zbunjenost izazivaju i najave o smanjenju temeljnog kapitala Uljanika. Nadzorni odbor pulske tvrtke predložio je za skoru skupštinu da se sa 670,7 milijuna kuna temeljni kapital spusti na 201,2 milijuna kuna, a razlika od 454,4 milijuna kuna posušila bi akumulirane gubitke iz ranijih godina.

Skrivene namjere
Iz te se najave i odugovlačenja realizacije Vladine odluke o privatizaciji Uljanika iščitava i mogućnost da radnici Uljanika dionice steknu po povoljnijim uvjetima. No, uz radnike ta se mogućnost predviđala po prvotnom modelu i za druge zainteresirane investitore, a koji bi dionice steki dokapitalizacijom. Od tog se koncepta, prema neslužbenim informacijama iz Vladinih redova, nije odustalo. No, projekt mora tek doći na stol u Banske dvore, a mora dobiti i zeleno svjetlo u Bruxellesu.Iako nije rečeno tko bi mogli biti potencijalni ulagači, izuzev naznaka da bi imali pakete do 10 posto, neslužbeno se čuje da su i u slučaju dinica Uljanika glavni interesenti fondovi za gospodarski razvoj Prosperus, Nexus i Quaestus, s kojima se priprema i preuzimanje riječkoga 3. maja te Brodotrogira.

Četiri trajekta
Prilika u Jadroliniji
Nova prilika za domaće brodograditelje ukazat će se do kraja ove godine, jer to je rok u kojem je Uprava Jadrolinije najavila raspisivanje međunarodnoga natječaja za izgradnju četiriju novih trajekata. Svaki je vrijedan između sedam i osam milijuna kuna, a najmanje jedan od njih prometovat će na liniji koja se uvodi na trasi nesuđenog pelješkog mosta. Dio je to plana obavljanja flote, čime se nacionalnog linijskog brodara nastoji osposobiti za tržišnu utakmicu koja nastupa početkom 2017. Ti će trajekti biti veći i ekonomičniji od onih iz sadašnje Jadrolinijine flote.