Vlada Srbije zatražila je, prema pisanju pojedinih beogradskih medija, od ruske kompanije Gazprom dvije milijarde eura za ustupanje većinskog vlasništva u naftnoj industriji. Gazprom je ponudio 900 milijuna dolara za 51 posto vlasništva, s time da 400 milijuna isplati u gotovini, a preostali dio uloži u tehnološku obnovu dviju rafinerija do 2012. godine, što je od strane većina ministara u vladi ocijenjeno kao nedopustivo niska cijena. Vlada očekuje da već tijekom ovog tjedna dobije odgovor Gazproma, koji vlasništvo u NIS-u vezuje za gradnju plinovoda i skladište plina. Unatoč pogodnosti u plinskom sektoru, prevladava ocjena kako NIS vrijedi mnogo više. Njegova je knjigovodstvena vrijednost 1,6 milijardi eura, a predviđa se da bi se na prodaji putem tendera dobio najmanje dvostruko veći iznos. Zbog toga Mlađan Dinkić, ministar ekonomije i regionalnog razvoja, uz potporu ministara iz Demokratske stranke inzistira na prodaju NIS-a putem natječaja, jer bi tako bila povećana konkurencija potencijalnih kupaca među kojima se najčešće spominju OMV, Mol, Helenic Petroleum i Rompetrol. Prema podjeli javnih poduzeća, što je obveza stranaka koje obnašaju vlast, NIS-om upravljaju kadrovi DS-a. Premijer Vojislav Koštunica inzistira da se NIS proda ruskoj kompaniji, jer je takvo obećanje navodno dao ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu za rusko zalaganje da Kosovo ostane u sastavu Srbije. Na drugoj strani, Koštunica se protivi potpisivanju sporazuma s EU o stabilizaciji i pridruživanju s obrazloženjem da EU, koja kani poslati misiju na Kosovu umjesto UNMIKA, pridonosi rasparčavanju Srbije. Prema najnovijim spekulacijama, Koštunica je spreman prihvatiti sporazum s EU ako njegovi koalicijski partneri daju zeleno svjetlo za prodaju NIS-a ruskoj kompaniji. Ako dogovor izostane, postoji mogućnost da poslanici iz Koštuničine stranke odbiju ratificirai sporazum s EU.
U tom slučaju moguće je da premijer zatraži glasovanje o povjerenju vladi s namjerom da ono bude negativno, što bi mu dalo mogućnost da sklopi koaliciju s radikalima koji su pristalice približavanja Beograda Moskvi. Ako takva koalicija izostane, jer radikali još nisu zaboravili Koštuničinu prevrtljivost, kada je, nakon samo tri dana, pridonio smjenjivanju Tomislava Nikolića s mjesta predsjednika parlamenta, slijedili bi izvanredni parlamentarni izbori. Tko bi i s kakvim izgledima u njima sudjelovao više će se znati nakon održavanja predstojećih predsjedničkih izbora u kojima će, prema prognozama analitičara, glavnu riječ imati sadašnji predsjednik Boris Tadić i radikal Tomislav Nikolić.Nakon obaranja Miloševićeva režima, EU i više drugih zemalja pružile su Srbiji donatorsku pomoć u iznosu od 789 milijuna eura za obnovu strujnog sektora kako bi Srbija prevladala teškoće u opskrbi strujom i izbjegla restrikcije. Osim EU-a, koja je dala 390 milijuna eura, među najvećim donatorima su Njemačka, Italija, Švedska, Švicarska, SAD, Japan i Svjetska banka.Od 2007. godine Srbiji su na raspolaganju i sredstva iz programa pretpristupne pomoći (IPA). U proračunu EU za IPA program Srbiji je do 2011. godine odobrena 1,1 milijarda eura. Ministarstvo rudarstva i energetike za sredstva iz pretpristupnih fondova EU konkurira sa sedam projekata vrijednih 180 milijuna eura. Među projektima nalaze se stvaranje tehničkih uvjeta za nesmetani prijenos i trgovinu plinom u slučaju većih kriza u opskrbi naftom, studija za izgradnju skladišta prirodnoga plina, zaštita okoliša od emisije plina iz termoelektrane ''Nikola Tesla'', te eliminacija prašine i pepela iz više termoelektrana. Srbija u 2008. godini može računati na 190,9 milijuna eura iz pretpristupnih fondova EU.