HNB je spreman dodatno smanjiti stopu minimalno potrebnih likvidnih deviznih potraživanja banaka, kaže guverner Željko Rohatinski. Ministarstvo financija prošli je tjedan pozvalo banke, fondove i druge aktere financijskog tržišta na sutrašnji upis čak dvije milijarde kuna dvogodišnjih trezorskih zapisa.

Budući da stanje kamatnih stopa na novčanom tržištu i dalje sugerira napetu likvidnosnu situaciju, jedno od zanimljivijih pitanja sigurno je cijena tog zaduživanja. Ona je, međutim, još nepoznanica, a očekivanja analitičara kreću se oko 8-8,5 posto kamate. To nije i jedino otvoreno pitanje kad je posrijedi (re)financiranje države do kraja ove godine jer su potrebe znatno veće od emisije trezorskih zapisa.

Zasad se zna tek da bi se opipljiviji tržišni efekti prošlotjedne odluke središnje banke da smanji opću stopu obvezne pričuve sa 17 na 14 posto trebali vidjeti na kratkoročnim kunskim kamatama prilikom sljedećeg obračuna pričuva, u prosincu. Tada će se iz kunskog dijela pričuve osloboditi gotovo šest milijardi kuna (usto se iz deviznog dijela oslobađa protuvrijednost oko 2,5 milijardi kuna). Nakon toga očekujemo postepeni povratak i stabilizaciju kratkoročnih kamatnih stopa u rasponu od 10 do 12 posto, procjena je Hrvoja Stojića, analitičara Hypo Alpe-Adria banke, a slična očekivanja iznijela je ovih dana i čelnica Tržišta novca Zagreb Radmila Nižetić.