Iako nova Vlada Zorana Milanovića još nije održala niti jednu sjednicu, a prvu je Milanović najavio za drugu polovicu ovog tjedna mediji već donose obrise ekonomske politike Vlade koja se, sudeći prema napisanome, sastoji u povećanju PDV-a na 26 posto i slanju 20.000 tvrtki u stečaj.

Prva mjera, čije autorstvo Poslovni dnevnik pripisuje HNB-u, je dizanje PDV-a na 26 posto i istovremeno smanjivanje PDV za turizam na 10 posto što bi trebalo državnoj blagajni osigurati novih 5,1 mlrd. kuna.

Val stečajeva bi pak, prema Jutarnjem listu, trebala biti logična posljedica borbe s nelikvidnošću koju je tijekom predizborne kampanje najavio sadašnji ministar financija Slavko Linić.

Unatoč već drugoj najavi o dizanju PDV-a nitko iz Vlade još nije, čak niti neslužbeno, potvrdio da će se PDV dići niti koliko, iako svi upitani tu mogućnost drže realnom. U paketu s eventualno većim PDV-om Vlada će zasigurno predstaviti i neke popularne mjere poput smanjivanja zdravstvenog doprinosa na plaće, smanjenjem parafiskalnih nameta za gospodarstvo i niže administrativne troškove, no koliko će se što smanjivati i kada tek treba vidjeti. Nejasno je i hoće li poslodavci morati niži doprinos pretočiti u veće neto plaće ili će smanjiti bruto plaće za odgovarajući iznos.

Međutim, Kukuriku koalicija bila je znatno preciznija najavljujući svoje prve poteze oko nelikvidnosti, među kojima su ubrzani stečajevi za veliku većinu tvrtki bez zaposlenika samo jedna od mjera.

„Ovaj se put nelikvidnost mora rješavati zajedničkim mjerama monetarne i fiskalne vlasti. HNB bi trebao otpustiti 6-7 milijardi kuna kunskih likvidnih sredstava, ali ne više putem banaka bez ikakve kontrole, kako se to radilo. Instrumenti koje možemo koristiti u takvom otpuštanju novčane mase jesu HBOR i ciljano kreditiranje preko komercijalnih banaka, s potpunom kontrolom plasmana sredstava", tumačio je prije izbora plan Kukuriku koalicije HNS-ov ekonomski strateg Dragan Kovačević.

U Vladi procjenjuju da bi puštanjem novčane mase od 7 milijardi kuna dobili kratkoročni multiplikator koji bi riješio nelikvidnost gotovo u cjelini jer je od 40 mlrd. kuna nelikvidnosti 8 do 10 mlrd. kuna dug stariji od pet godina i potpuno nenaplativ.

Kovačević je i najavio da će rokove plaćanja uskladiti s rokovima plaćanja PDV-a, pa bi se rješenjem nelikvidnosti riješio i problem fakturirane realizacije PDV-a.