Istraživanje Maruške Vizek s Ekonomskog instituta pokazalo je da na cijene stanova u Hrvatskoj, slično kao i u drugim poslijetranzicijskim zemljama, više utječu faktori kao što su dostupnost kredita nego realna ekonomska mogućnost kupnje stanova koja proizilazi iz prihoda stanovništva, kako je to u razvijenijim europskim zemljama.

Zaključci do kojih je došla znanstvena suradnica na zagrebačkom Ekonomskom institutu u svojem istraživanju o kratkoročnim i dugoročnim utjecajima na cijene stanova i kuća u četiri posttranzicijske zemlje (Bugarska, Hrvatska, Češka i Estonija) te u tri razvijene članice Europske unije (Irska, Španjolska i Velika Britanija) ukazuju kako interveniranje na tržištu stanova, poput najnovijeg plana Vlade, dugoročno ne može biti korisno za tržište nego, štoviše, može uzrokovati izrazito negativne posljedice.

Iznenađujuće, cijene nekretnina su u Hrvatskoj od 1998. do 2009. rasle po nižim stopama nego u zapadnoj Europi i nekim drugim zemljama.

Naime, formiranje cijena stanova na tržištima posttranzicijskih zemalja više nalikuje formiranju cijena nekretnina u SAD-u, gdje je zbog sloma nekretninskog tržišta počela globalna ekonomska kriza, nego formiranju cijena stanova na uređenim tržištima zapadnoeuropskih zemalja.

Njezin rad „Kratkoročne i dugoročne odrednice cijena nekretnina u istočnoj i zapadnoj Europi" objavljen je u časopisu Privredna kretanja i ekonomska politika. Cilj istraživanja bilo je, kako navodi autorica, pronaći sličnosti i razlike u onome što utječe na cijenu nekretnina u razvijenim i poslijetranzicijskim zemljama.

Cijena nekretnina odnosno njihov utjecaja na makroekonomska kretanja postali su posljednjih godina sve zanimljiviji zbog uloge koju je stambeno tržište odigralo u pokretanju globalne ekonomske krize. S tom krizom znatno je pojačan interes za analizu utjecaja cijena nekretnina na ekonomiju zemalja, ali i na opće gospodarske perspektive. Poseban se interes iskazuje za analizu tog utjecaja u zemljama srednje i istočne Europe, odnosno posttranzicijske zemlje jer takvih istraživanja u tim zemljama prije nije bilo, kao ni pouzdane statistike o tržištima nekretnina. U zemljama zapadne Europe i prije je bilo različitih analiza o tržištu nekretnina i ukupnim gospodarskim kretanjima.

Svih je osam zemalja zabilježilo intenzivan rast cijena nekretnina u zadnjem desetljeću prošlog stoljeća i u prvoj polovini ovog desetljeća. Osim neujednačena rasta cijena nekretnina, istraživanje je pokazalo kako je slična prilagodba cijena nekretnina u zemljama srednje i istočne Europe kao u SAD-u. U zapadnoeuropskim zemljama prilagodba je uzrokovana drukčijim faktorima, odnosno vezana je uz ukupna ekonomska kretanja. Cijene nekretnina odražavaju kretanje makroekonomskih fundamentala, ali neprilagođenost cijena nekretnina u posttranzicijskim zemljama ekonomskim kretanjima može pogodavati „eksploziji cijena nekretnina u tranzicijskim zemljama i SAD-u".

Osnovni zaključci istraživanja Maruške Vizek su da u dugom roku promjene kamatnih stopa uzrokuju promjene u kretanju cijena nekretnina u obje grupe zemalja, a promjene dohotka značajne su samo u zemljama zapadne Europe. Dohodak i promjena kamatnih stopa utječu i kratkoročno na cijene nekretnina, a uz njih u obje grupe zemalja djeluju promjene u građevinskoj aktivnosti. Uvjeti stambenog kreditiranja također utječu na cijene nekretnina, ali njihov utjecaj na cijene mnogo je izraženiji u zemljama istočne Europe.

Dugoročno na cijene nekretnina u razvijenijim zemaljama više utječu uvjeti na financijskom tržištu negoli kretanja prihoda. Ukazuje to da u zapadnoeuropskim zemljama bitnu ulogu u formiranju cijena imaju drukčiji faktori nego u postranzicijskim zemljama. Osim prihoda i kamatnih stopa, na cijenu nekretnina u razvijenim zemalja utjecali su i uvjeti financiranja, troškovi gradnje, nezaposlenost, inflacija, veličina stambenog fonda na tržištu, cijena dionica... Za razliku od razvijenijih zemalja, na cijene nekretnina u posttranzicijskim zemljama utjecalo je manje faktora.

Prema prvoj analizi u faktorima utjecaja na cijene nekretnina u posttranzicijskim zemljama iz 2007. godine kao najvažniji faktori koji utječu na formiranje cijena stambenih nekretnina izdvajaju se BDP po stanovniku, realne kamatne stope, demografska kretanja u odnosu na razvijenost stambenog tržišta te uvjeti financiranja kupnje stanova.